Teško je reći. Zasad, jedino što imamo kao dokaz njihova postojanja su pripovijetke i predanja. Računa se da je Panonsko more, u širem smislu, nastalo prije otprilike 30 miliona godina, a iščezlo prije više od 600.000 godina. Panonsko more je ostavilo dragocjene naslage u vidu nafte, mrkog uglja, lignita, zemnog gasa i kamene soli. Sada dolazimo do pitanja da li su, i na kojim mjestima ostali tragovi njegova prisustva?
Travnički kraj
Ekspedicija u oktobru 2002. godine posjećuje Kozicu i na navedenoj lokaciji nalazi horizontalnu kamenu alku, promjera oko 4 m, koja se smatra ležištem prave halke. Ekspedicija je organizovana na osnovu tvrdnje da je 1970 – tih godina tu postojala halka, ali na veliko iznenađenje svih učesnika halka nije pronađena. Travničani tvrde da se jedna alka nalazi iznad glavne ceste na ulazu u Travnik, gledajući od Sarajeva. S obzirom da je ta stijena obilno obrasla vegetacijom, nemoguće je primijetiti njeno prisustvo.
Dolina rijeke Bile
Fra Branko, franjevac iz samostana Guča Gora, priča kako su se na stijeni u Han Biloj 1937. godine, kada je on tamo bio, nalazile halke. Na pomenutoj stijeni se nalaze samo kvadratno uklesane udubine dimenzija cca 60x40x25 cm. Niko od mještana se ne sjeća alki. Stijena je podlokana vodom, odnosno izgleda kao da je erodirala od udara talasa.
Da li je ova stijena u blizni rijeke Bile nekad imala alke za koje su se vezali brodovi?
Dio između Viteza i Zenice
Priča se o postojanju halki u selu Lađice, koje se po kazivanju tako zove, jer je tu nekada bila luka, a brodovi su se vezivali za halke na stijeni iznad današnjeg sela. Stijena je uistinu impozantna. Diže se vertikalno iznad sela u visinu oko 200 metara. Najinteresantnije je da je stijena većim dijelom koraljni greben. Jedan mještanin pripovjeda priču iz davnina, kako su u ovom kraju bile četiri luke: iznad sela Klopče kod Zenice, iznad sela Gajci koje se nalazi povrh Kazneno-popravnog doma Zenica, iznad sela Lađice i iznad sela Lokve koje se nalazi negdje povrh Busovače. I da se na sve četiri lokacije nalaze halke kao ostaci tih luka.
Majevica
70-tih godina nastavnik iz Brčkog, organizuje izlet u Crne pećine na Majevici, i u taj pohod vodi učenike i nastavnike. Na ulazu u jednu od pećina nalazio se veliki monolit sa halkama promjera oko 40 cm koje su visile na konzolnim produžecima usađenim u monolit tako čvrsto da se nisu mogle izvaditi niti pomaknuti. Bile su djelomično korodirane crnom korozijom ispod koje je mjestimično probijao čelični sjaj. Moglo bi se zaključiti da se radi o nekoj izuzetno kvalitetnoj čeličnoj leguri. Alki je bilo nekoliko. Zidovi pećine bili su puni okamenjenih školjki.
