U Hadži-Sinanovoj tekiji u Sarajevu, koja je sagrađena 1640. godine, tradicionalno se pravi ašure. Ekipa agencije Anadolija posjetila je tekiju i prisustvovala pravljenju ovog simboličnog jela starog vijekovima.Hadži-Mensur svake godine, uz pomoć svojih prijatelja, priprema ašure. U razgovoru sa novinarom agencije Anadolija, hadži-Mensur je pojasnio faze pripreme ašure.

"Ašura se sprema tako što se u velikom kazanu napravi agda, a onda se dodaju artikli kao štu su suho voće poput šljive, kajsije, smokve, zatim kikiriki, bademi, orasi, riža... Svi artikli koji se u tom trenutku mogu pronaći", rekao je hadži-Mensur. Ašure predstavlja jelo koje je poslanik Nuh jeo poslije potopa, napravljeno od namirnica koje je sakupio na lađi. "Nema određen broj artikala koji ide u ašure. Treba biti neparan broj, a najviše može biti 77 artikala, ukoliko se mogu pronaći", istakao je hadži-Mensur.

Pripreme za pravljenje ašure u tekiji traju deset dana, od prikupljanja namirnica, pa do samog čina pravljenja. Svi artikli pripremaju se i režu ručno, sa puno strpljenja i ljubavi. Ašuru većinom prave muškarci u tekiji, jer kako je rekao hadži-Mensur, žene preko dana rade, pa nemaju vremena.

Desetog dana mjeseca muharema, koji će nastupiti današnjim zalaskom sunca, u tekiji se tradicionalno obavljaju zikr i učenje, a potom se ašura dijeli džematu, posjetiocima, komšiluku i ostalim ljudima.

"Sve je posebno kod ašure. Od spremanja do konzumiranja. To je jedinstveno jelo i ne može se opisati riječima", naglasio je hadži-Mensur. Da ašura nije jelo koje u svojoj tradiciji čuvaju muslimani, dokaz je i Međureligijsko vijeće u Bosni i Hercegovini, koje u saradnji sa izdavačkom kućom Hikmet, i ove godine pravi ovo tradicionalno i karakteristično jelo. Pod sloganom "Svi smo mi na istom brodu" danas su ove dvije organizacije dijelile ašuru prolaznicima ispred sarajevske Katedrale srca Isusova.

Cilj ove aktivnosti, kako su saopštili organizatori, jeste da poruka mira, humanosti, dijaloga, tolerancije, razumijevanja, ljubavi i bratstva bude poslata iz Sarajeva te da se naglasi značaj multikulturalnosti za bosanskohercegovačko društvo.

(Anadolija)