• Zenica je konačno dobila inspektora za zaštitu okoliša?
- Od prvog radnog dana u 2013. imamo i inspektora za zaštitu okoliša u Zenici. Ekoforum je odmah stupio u kontakt s inspektoricom. Ona je građevinski inženjer, a problemi koji se tiču ArcelorMittala su metalurške prirode. To je po mom mišljenju greška, koliko namjerna ili slučajna, ne možemo još da ocijenimo, federalne Uprave za inspekcijske poslove. Trebali su postaviti čovjeka koji više vlada materijom u oblasti metalurgije, proizvodnje gvožđa, čelika, integralne proizvodnje, onome što izaziva prekomjerno zagađenje... Ekoforum će pokušati dogovoriti sa inspektorkom da joj dostavimo informacije, da joj se možemo obratiti u svakom trenutku kada primijetimo da se nešto dešava, da može na vrijeme reagovati i insistiraćemo da kazne budu maksimalne. Do sada su izricane kazne bile minimalne, simbolične, pa su bile stimulativne umjesto da budu represivne, a posjeta inspekcije se najavljivala po nekoliko dana unaprijed.
Stiglo pismo
• Od protesta u Zenici 22. decembra, stvari su se pomjerile s mrtve tačke?
- To je istina. Da li na pravi način, to ćemo tek vidjeti. Mi smo skeptični jer je i dosad bilo reagovanja. Postoje dva konkretna poteza. Prvi je da je postavljen inspektor i da on radi, a drugi je montaža displeja i stacionarnih stanica za mjerenje kvaliteta zraka na području Zenice koju je najavila Općina. Do sada su postavljeni samo kontejneri za smještaj opreme i mi ćemo se načekati dok se to ne realizuje. I dalje ćemo pritiskati Općinu i požurivati da se to uradi.
• Ima li reakcija iz ArcelorMittala?
- Dobili smo pismo kao odgovor, čekamo sastanak sa njima. Ovoga puta ćemo insistirati da na sastanku ne budu samo lokalni menadžeri već da razgovaramo samo sa generalnim direktorom. Dosad je bilo po sistemu mi tražimo sastanak u vezi sa tehnologijom, a oni nam pošalju ljude iz finansija i obratno. Očekujemo puno ozbiljniji pristup zato što je ovo prvi put da je na ulice izašlo tri puta više ljudi nego što oni imaju zaposlenih i time su mogli da pročitaju našu poruku da nas ne mogu više ucjenjivati tim radnim mjestima. Izbili smo im taj adut iz ruku.
• Zeničani su, dakle, pokazali da imaju svijest kao Francuzi ili Belgijanci koji su digli glas protiv Mittala i zagađivanja?
- Upravo to je ono što mi smatramo velikim uspjehom, da smo probudili uspavane građane koji su bili letargični i mislili da niko ne može da riješi taj problem, da se jednostavno moraju pomiriti sa sudbinom. Našim pritiskom u četverogodišnjem radu Ekoforuma, uspjeli smo da pokažemo ljudima kako se problem kod nas može riješiti onako kako ga rješavaju u EU.
• Građani neće ignorirati problem prekomjernog zagađenja?
- Pozivajući građane da izađu na ulice, mi smo preuzeli i neku odgovornost da ćemo nastojati da se to dovede do kraja. Odustajanja nema. To je zadatak koji smo na sebe preuzeli. Pritiskaćemo i dalje i zagađivače i organe vlasti dok se problem ne riješi.
• Najbolje je to što je sve proteklo bez i najmanjeg incidenta?
- Neće vam obrazovani, pristojni ljudi praviti incidente. Upravo takvih je bilo najviše na protestima. Ono što smo rekli da su se primitivci sklonili u stranu, govori dovoljno. U puno slučajeva smo imali nekakvu poplavu primitivizma koja je, ustvari, rezultat mnogobrojnih dešavanja u društvu. To je krenulo prije pa i poslije rata, i sa turbo-folk kulturom, insistiranjima na nekom sistemu vrijednosti koji to nije. Konačno su ljudi pokazali da ne može više ovako. Dovoljno je otići u dječiji dispanzer i vidjeti kolika je gužva samo zbog respiratornih oboljenja, a da ne govorim o onkologiji i zloćudnim oboljenjima. Ljudi su postali svjesni koliko je taj problem ozbiljan.
• Neki pojedinci i partije su pokušali iskoristiti priliku da zarade jeftine političke poene kod naroda sa „podrškom" ili učinjenim velikim stvarima?
- Političari k'o političari. Njima je jedini interes da okupe što veći broj glasača pod svoje, da ih pridobiju i iz toga izvuku vlastitu korist. Ja ni za jednog političara u BiH ne smatram da je zreo i da ima neke konkretne rezultate. Sve je to, uglavnom, samo priča i oni će bilo kakvu akciju iskoristiti da se prišlepaju. Nećemo dopustiti da se ova naša borba koja je stvarno plemenita i bez ikakve finansijske ili neke druge materijalne koristi za nas, upropasti. Znamo da nam je cilj čist k'o suza, da nemamo ni prema kome loših namjera i nećemo dopustiti da se ovo ispolitizira. Do sada se politika koristila kao izgovor, po sistemu da neko ministarstvo pripada nekoj drugoj opciji pa zato ne valja. Uvijek je onaj drugi kriv. Mi nećemo dopustiti nijednoj političkoj partiji da se uključi u ovo. Neka rade, a mi ćemo ih stalno pritiskati da zarade platu.
Perfidni potez
• Iz AMZ-a su angažovali ljude sa Zeničkog univerziteta zbog plana aktivnosti oko okolinskih dozvola?
- To je urađeno namjerno. Kada su pravili plan aktivnosti na osnovu kojeg su dobili okolinske dozvole, oni su, iako imaju svoje institute u Indiji i Engleskoj koji su daleko jači od naših, angažovali lokalne stručnjake pod krinkom da pomažu lokalnu zajednicu. Napravili su takvu situaciju da poslije mogu reći: pa šta hoćete, to su vaši domaći stručnjaci radili. To je medvjeđa usluga koja nam je urađena. Univerzitet je dobio neke sitne pare za to, ali se pokazalo da je to loše urađeno. Sam kvalitet tog plana je upitan. Izdate su okolinske dozvole bez nultog stanja, rađeni su nekakvi prijedlozi projekata gdje je pokazalo vrijeme da to uopšte ne funkcioniše, tako da Univerzitet i oni koji su to vodili snose veliki dio odgovornosti. Još jedan primjer kako se ArcelorMittal ponaša perfidno je što je prošle godine vlasnik kompanije Lakshmi Mittal izjavio da mijenja politiku i da korporacija odgovornost za ekološke incidente prebacuje na lokalne menadžere. Ako se desi incident na Koksari, glavni i odgovorni je menadžer tog departmenta. Taj menadžer nema mogućnost da odlučuje o investicijama, tako da njemu zavežu ruke i kažu da je krivac za sve što se desi. Po sistemu kriv je vaš univerzitet jer je napravio loš elaborat, kriv je menadžer na kojeg sam ja prebacio odgovornost, a to što nisam investirao u to - šta me briga.
• Jedna od laži ArcelorMittala je ta da željezara mora zagađivati da bi proizvodila?
- U zrak se u Zenici izbaci više od pet kilograma SO2 po toni proizvoda. U EU fabrike u vlasništvu ove iste kompanije zagađuju daleko manje. U Belgiji 0,5, Češkoj 0,3, a u Rumuniji 0,6 kilograma SO2 po toni proizvoda. Gledajući godišnju proizvodnju, u Zenici ona iznosi 2,07 miliona tona, a emisija SO2 je 10.053 tone. U Ostravi (Češka) proizvodnja je 5,22 miliona tona, a emisija SO2 1.320 t, u Galati (Rumunija) proizvodnja je 3,9 miliona tona, a emisija 2.400 t, a u Gentu (Belgija) proizvodnja je 10,29 miliona tona, a emisija SO2 4.890 t. Postoje tehnologije koje mogu značajno smanjiti zagađenje, ali se one u Zenici ne koriste.
