Bajramska sofra, ili ručak, također su neizostavni dio ovog praznika. Bajramska sofra je nezamisliva bez baklave, koju mnogi zovu kraljicom orijentalnih kolača. Postoje razne vrste ove slatke pite s orasima, a u BiH najpoznatije su sarajevske i visočke, koje se razliku po načinu rezanja. 

Postoje i druge vrste baklava i one se također razliku po načinu rezanja i punjenja. Naprimjer, grčka baklava reže se na trokut, dok se džandar baklava pravi u obliku rolne. Jufke koje se prave za džandar baklavu suše se čak 24 sata, a sama baklava puni preprženim orasima, bademima i lješnjacima. Sve se to potom miješa sa slatkim kajmakom i hladnom agdom, a reže se na djeliće dužine 10 do 12 centimetara. Za ovu vrstu baklave potrebna je posebna oklagija, zbog čega se manje pravi na našim prostorima, osim za posebne prigode, kao naprimjer, kada se bližnji ispraćaju na hadž.

Mlaka baklava zaljeva se mlakom agdom i poklopi se, a kod tradicionalnijih porodica važi pravilo da se ona može jesti tek sutra, nikako isti dan kada je pravljena. Baklava mora biti lijepo i jednako isječena, a potrebno ju je peći i preko dva sata.  Baklavu vole na Mediteranu, Bliskom Istoku i na Balkanu, a svojataju je mnogi narodi, među kojima su Grci, Turci, Arapi, Armenci i Bugari,