19 April 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
petak, 11 Januar 2013 10:57

Dok je magaraca...

Da privreda može stati na zelenu granu, čak i vrijeme najveće krize ili ti recesije kako je zadnjih godina zovu u svijetu, pokazalo je to nebrojeno primjera, posebice u svijetu, jer je i hladnjak i televizor nastao kao inovativno rješenje, upravo u vrijeme kad je svijetom vladala, već pomenuta pošast. Kriza, da bi se prevazišla, pobjedila i nadživjela u konačnici, treba biti dijagnosticirana i jasno definisana, kako po obimu tako i po intezitetu, no kod nas je političari, oni na vlasti, pominju stidljivo, taman ko da su stidne vaši, pa da im se ne bi otkrio trag, onaj bezobrazni.

 

 

Ne čekajući ni trena, jedan mladi i nadasve inovativni, visoko obrazovani, stanovnik malog gradića nizvodno Bosne, tamo gdje se Krivaja uljeva, baš u Bosnu a đe bi drugo, odlučio se, vrlo hrabro, baviti se stočarstvom i to ni manje ni više nego li uzgojem magaraca. Kako nije našao a možda dovoljno pametan da nije ni tražio podršku od aktualnih struktura vlasti, inovativni mladić je svoj projekat prezentirao američkoj agenciji za razvoj koja djeluje na našim prostorima i ništa čudno, ljudi prihvatili projekat. I ne samo prihvatili, obezbjedili momku potrebna sredstva, nakon čega je mladi poduzetnik krenuo u realizaciju zamišljenog. U pomoć su pritekli, ko bi drugi do roditelji mladića i posao je krenuo. Šta je ovdje kvaka? Upitat će se mnogi a i ja sam se upitao na prvu lopu. Realno, rizik kod uzgoja magaraca jeste ravan nuli.  Jeste  li ikad čuli za magareću gripu, magareću groznicu ili ti bilo kakvu bolešćurinu, a da je magarećeg porijekla? Nikad. Znači veterinara, skoro pa ne morate ni zvati. 

 

Dalje, kada je u pitanju ishrana sjetite se, da i dan danas najviše stanište magaraca jeste na prostoru Dalmacije i Hercegovine, go kamen, a magarac preživio stoljeća.Kažu da su neki pokušali da ga nauče i da ne jede, nisam pročitao jesu li uspjeli, no nije ni važno pored činjenice da uz veoma skromnu ishranu, obično sijeno bez silaže i ostalih derivata, može itekako održati magareću vrstu uz hiperprodukciju. Sigurno, pitate se koja su to dobra koja se mogu iskoristiti pa odmah na um padne da je magarac poznata tovarna stoka i ništa drugo. Jok, mlijeko magarca  je, provjereno, i do šesdeset puta bogatije vitaminom C od kravljeg mlijeka. Ova činjenica biće glavni promotor na tržištu, posebice što će i ponuda biti ograničena, za početak količinski, a s druge strane, skorojevići i moćnici kako kupuju samo najbolje pohrlit će ko muha na govno. Neće trebati onaj vrli ministar provirivat iza tezge u crvenom mantilu i govoriti „Kupuj domaće...“, ono dalje neću ni pominjat, jer nikad i niko od kad je svijeta i vijeka nije kupovao srcem nego li novcem ili je trampio robu za robu. Hele nejse.

 

Još nešto veoma važno, što će vrijeme pokazat,  jeste,  da će i vlastodršci,  konačno, probajući magareće delicije, kako bi zaštitili svoj imuni sistem, zbog vitamina C, shvatiti da treba podržati ovaj projekat i dati poticaje svakom onom ko se opredjeli za uzgoj magaraca. Mali poticaji, velika dobit, dobro farmerima, vlast ispunila očekivanja i bez kampanje može dočekati slijedeće izbore i slijedeće i tako redom dok  je magaraca biće i vlasti, doduše. Ono što me malkice brine jeste to da će naprednom progresijom razmnožavanja  na ovim balkanskim farmama,  biti jako puno magaraca koji se ne muzu? 

 

Said Šteta