Piše: Esad Hećimović - (Dani, broj 796,14. 09. 2012. Strane 38-39 uz dozvolu autora)
Dok je i u Zeničko-dobojskom kantonu politička javnost preokupirana pitanjem o tome ko ima većinu u Kantonalnoj skupštini i ko će odlučivati o imenovanjima na javne funkcije, jedan izvještaj, koji ove sedmice stiže pred zastupnike Kantonalne skupštine, pokazuje druge razloge za zabrinutost. Sretko Radišić, predsjedavajući izborne skupštine očekuje da ove sedmice Klub Bošnjaka u Kantonalnoj skupštini, koji je tako brojan da može o svemu sam odlučivati, predloži novog predsjedavajućeg Skupštine koji će biti bošnjačke nacionalnosti. “Očekujem da bude predložen zastupnik iz SBB-a, jer je to međustranački dogovor. SDA je sve odluke Skupštine o promjeni većine poslala pred Ustavni sud i vidjet ćemo odluku”, kaže Radišić. Dok traju ovi sukobi među političarima, liječnici i ekološki aktivisti alarmiraju javnost zabrinuti zbog porasta broja oboljelih od malignih oboljenja na području grada Zenice i cijelog Zeničko-dobojskog kantona. Povod za alarm je najava da pred zastupnike Kantonalne skupštine Zeničko-dobojskog kantona, uz sve smjene i postavljenja, konačno stiže i dugo očekivani izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva na području ovog kantona u toku prethodne 2011. godine.
Brojke za brigu
U izvještaju se, naime, navode podaci o zabrinjavajućem rastu broja oboljelih od malignih oboljenja u periodu od 2002. do 2011. godine, koja su sada, sa 20 posto ućešća u smrtnosti stanovništva, druga najvažnija bolest zbog koje nastupa smrt, poslije srčanog i moždanog udara. Prema podacima iz izvještaja, broj oboljelih je porastao sa 892 osobe u toku 2002. godine na 1.888 oboljelih 2010. godine i 1774. oboljele osobe 2011. godine. Dok je broj oboljelih od 2003. do 2004. godine porastao sa 1.063 na 1.065 osoba, od tada se broj godišnje uvećava za stotine. Broj oboljelih posebno raste od 2007. godine, kada je obnovljena integralna proizvodnja čelika u ovom području pokretanjem rada starih postrojenja koja su bila ugašena uoči početka rata 1992. godine. Zabrinjava i visoka smrtnost oboljelih od malignih oboljenja, jer se u izvještaju navodi da 50 posto oboljelih umre u toku godine. “Najviša stopa umrlih od malignih bolesti je u Brezi, zatim slijedi Zenica pa Visoko”, navodi se u izvještaju. Naravno, broj oboljelih i umrlih je najveći u Zenici, dok stopa pokazuje odnos broja oboljelih i ukupnog broja stanovnika, što izaziva zabune i sukobe statističara, ljekara i ekoloških aktivista.
“U toku 2011. u Registar su upisani podaci za 1.012 novih pacijenata. Od toga broja je 739 novooboljelih, dok su ostali oboljeli ranije, ali nisu bili prijavljeni. To sigurno nije konačan broj novooboljelih, jer od postavljanja dijagnoze do prijavljivanja bolesti prođe izvjesno vrijeme. Sa invazivnom malignom bolešću prijavljeno je 680 oboljelih (bez raka kože), dok je sa rakom kože broj prijavljenih 739. Prema spolnoj strukturi oboljelih od malignih neoplazmi, sa većim procentualnim učešćem obolijevaju muškarci (61,03 posto) nego žene (38,97 posto). Dobna struktura oboljelih od malignih neoplazmi pokazuje najveću zastupljenost osoba u starosnoj grupi od 65 i više godina. Najviše je oboljelih od malignoma traheje, bronha i pluća (159), a muškarci obolijevaju četiri puta češće od žena. Zatim slijede kolorektalne maligne neoplazme, dojke, ženskih genitalnih organa, prostate, itd. Muškarci najčešće obolijevaju od malignih neoplazmi traheje, bronha i pluća, kolorektalnih neoplazmi prostate, želuca itd. Žene najčešće obolijevaju od malignih neoplazmi genitalnih organa, dojke, traheje, bronha i pluća, pa kolorektalnih malignoma”, navodi se u izvještaju.
“U strukturi uzroka smrti od malignih oboljenja u 2011. godini je bio najučestaliji rak pluća i bronha, na drugom mjestu karcinom želuca i debelog crijeva a zatim jetre. Veliki broj je preventabilnih i izlječivih malignoma koji su uzrokovali smrt (rak debelog crijeva, rak dojke, rak želuca, ženskih spolnih organa...) Kod muškaraca je smrtni ishod najčešće izazivao tumor pluća i bronha, zatim tumor želuca pa prostate, jetre i mozga; a kod žena je najćešći uzrok smrti od malignih bolesti uzrokovao tumor dojke, pluća i jetra”, tvrde u Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo.
Ekološki incidenti
Političari, ekološki aktivisti i ljekari imaju različita mišljenja o mogućim razlozima za takav rast broja oboljelih od različitih oblika raka. Sretko Radišić (SDP), predsjedavajući Skupštine kantona na pitanje o mogućem utjecaju zagađenja iz velikih industrijskih zagađivača kao što je željezara ArcelorMittal na pogoršanje zdravlja stanovništva, kaže da građani svakodnevno vide ekološke incidente. “Poslodavca treba dovesti u red i osigurati poštovanje ekoloških normi, ali i sačuvati ovih tri hiljade mjesta u željezari”, kaže Radišić.
Dr. Suad Sivić, v.d. direktor Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo u izjavi za Dane kaže da vjeruje da Mittal nije glavni krivac: “Ja mislim da je je veoma kratak period djelovanja Mittala da bi se moglo reći da je on uzročnik povećanog broja oboljelih, ali sigurno da ima utjecaja. Ali, Mittal nije glavni krivac. Glavni krivac bi mogla da bude socijalno-ekonomska situacija.”
Jedno od mogućih objašnjenja za trend porasta, kaže dr. Sivić, može biti da je zdravstvena služba postala spremnija i spodobnija. Bolji rad zdravstvene službe i veća svijest stanovništva mogu biti razlogom za porast broja otkrivenih oboljenja. Stanovništvo postaje svjesnije svojih problema i češće se pojavljuje kod ljekara. Zahtjevi pacijenata za pretragama su učestaliji i mi sada ove bolesti češće otkrivamo nego ranije. Drugi razlog može biti zaista da je riječ o stvarnom trendu porasta, na primjer, zbog onog što smo preživjeli u ratu a sada se ispoljava. Imamo lošu socijalnu situaciju jer ljudi sve teže žive," objašnjava dr. Sivić.
Ekološki aktivista Hasan Kreho, već godinama prikuplja podatke o rastu broja oboljelih od malignih oboljenja na ovom području jer je kao diplomirani inženjer bio uvjeren da će ponovno pokretanje integralne proizvodnje imati posljedice po zdravlje stanovništva. Prve podatke je dobio još 2008. godine od jednog izvora koji je imao veliko razumijevanje za njegovu zabrinutost o ekspanziji kancerogenih oboljenja u Zenici. Uvjeren je da je ključni razlog porasta broja oboljelih od raka u tome što se “od 2004. godine počelo sa pokretanjem industrijskih postrojenja a da se pri tome nije ništa ili vrlo malo ulagalo u projekte zaštite od štetnih emisija polutanata koji su 100 posto negativnog djelovanja na zdravlje ljudi”. “Mišljenja sam da je politika vladajućih stranaka bila da se pokreće proizvodnja po svaku cijenu i da je bila politički i lično motivisana ne vodeći pri tome računa o posljedicama po zdravlje ljudi”, tvrdi Kreho.
“Nije nepoznato koje materije u tehnološkim procesima u proizvodnji čelika mogu izazvati kancerogena oboljenja. Moram, međutim, napomenuti da ima još industrijskih zagađivača u Zenici koji emituju opasne materije kao što su asfaltne baze, livnice odlivaka, postrojenja za preradu starog metala a sve se nalaze na jednom prostoru radne zone. Inspekcije moraju nenajavljeno kontrolisati rezultate kontinuiranih internih mjerenja koja bi trebalo da vrše svi industrijski zagađivači. Bez promjene politike Vlade Federacije BiH, koja ima 8 posto učešća u vlasništvu željezare, i primjene Zakona koji regulišu ponašanje zagađivača neće se ništa promijeniti na bolje u Zenici”, dodaje Kreho, pozivajući da se “vlasti u Federaciji BiH suoče sa istinom o broju oboljelih od kancera u Zenici i da se građanima Zenice konačno kaže istina”.
Ze-do Kanton u brojkama
Sve stariji i bolesniji
Na području ovog industrijskog kantona sve je manje stanovnika i oni su sve stariji i bolesniji. Za proteklih 20 godina, broj stanovnika je smanjen za 80 hiljada i sada je po prvi put ispod 400 hiljada stanovnika. Samo prošle godine rođeno je oko 1.000 beba manje nego prethodne godine. Vitalnost stanovništva sve više slabi, tako da ako se nastavi ovaj trend uskoro će biti više umrlih nego živorođenih. U četiri opštine Vareš, Usora, Breza i Olovo – stopa prirodnog priraštaja je negativna. Prošle godine je natalitet bio najmanji u poslijeratnom periodu. Od ukupnog broja stanovnika, gotovo trećina ili 127 hiljada stanovnika živi na području općine Zenica.
(Dani, broj 796,14. 09. 2012. Strane 38-39)
