- Slušam danima kako je to prirodni proces, kako se ne može predvidjeti. Gorski udar može se predvidjeti. Čak i preduprijediti i spriječiti. Preventivno, ali i kada se sam proces počne dešavati. To ne daje 100-procentnu sigurnost da se neće dogoditi nesreća, ali je znatno, znatno sigurnije. Koliko god mi neki zamjerili, ali reći ću da za dešavanje u Raspotočju odgovornost, ako ne i krivicu, ima „Elektroprivreda BiH“ - kaže Sakić. On navodi da su toj kompaniji prije više od dvije godine predati prijedlog mjera i projekt "izlaska iz kritičnog polja kopanja uglja" u Raspotočju, te prelazak na sigurnija, ali manje bogata ugljena područja.
- Žao mi je što je pet ljudi platilo glavom da „Elektroprivreda“ kaže da će se raditi druga otkopna polja - kaže ovaj inžinjer. Direktor EPBiH Elvedin Grabovica najavio je da će s Rudnikom Zenica formirati stručni tim koji će raditi na planiranju i pripremi drugih otkopnih polja, nakon što ono u kojem je prije sedam dana poginulo pet rudara bude zatvoreno. Sakić pojašnjava da je narušavanje stanja prirodnog pritiska i geomehanike u stijeni, poznatije kao gorski udar, prirodna pojava, jer se kopanjem dubine zemlje dodatno opterećuje okolno tlo, koje u jednom trenutku doživi "smicanje" i, logično, prvo krene u pravcu napravljenih šupljina, odnosno iskopanih tunela.
- Laički rečeno, zemljotres uzrokuje ljuljanje lijevo-desno, a gorski udar gore-dolje. Tu je najbitnija razlika, mada ljudima na površini izgleda isto. Postoje ozbiljne posljedice gorskog udara, a to su zapaljiva ugljena prašina, stravični zvučni efekti, materijal koji može povrijediti ili zatrpati te opasni plin metan koji se oslobađa u velikim količinama. Zenički rudnik jedini je u bivšoj Jugoslaviji koji ima tri jame, i to sve tri s najvećim brojem kobnih elemenata, kao što su metan, podložnost poplavi ili požaru te gorski udari - tvrdi on. Govoreći o tome kako se može predvidjeti ili spriječiti "prirodni proces", Sakić je decidiran.
- Na prvoj stranici tehničkog rješenja i projekta otvaranja novog ugljenog sloja, koji sam uradio, jasno se navode mjere i opasnosti. Pitajte nadležne jesu li proveli mjere. Najsigurnije je izbjeći to područje i kopati drugdje, ali tu odluku donijeli su tek nakon smrti ljudi. Moguće je postaviti elektronske sonde i mjeriti opterećenje slojeva, i to s površine, te kada pritisak bude takav da to znači oslobađanje pritiska, ljude povući na sigurnije područje. Isto kao što mjere količinu metana, mogli su taj pritisak držati pod kontrolom. Moglo se i kada cifra koju pokazuju mjerenja dođe blizu vrijednosti koje uzrokuju gorski udar, izazvati selektivna namjenska miniranja za oslobađanje pritiska. Problem je što stručnjaci koji znaju kako se boriti s gorskim udarima nisu pitani o tome ništa, apsolutno ništa - navodi Sakić.
- Ispod kote 400 metara u Raspotočju nalaze najkvalitetnije i najkaloričnije tone uglja, koje je najlakše eksploatisati, ali je rizik od gorskog udara izražen. Nisu nas poslušali i uložili novac da preusmjerimo kopanje u drugim pravcima. Da jesu, ovo se ne bi dogodilo - kazao nam je Sakić.
