Bio je hladan majski dan kada se Jevrosima Simić iz Kostajnice spremala poći na dijalizu bubrega u obližnji Doboj. Nije slutila da nekoliko kilometara dalje rijeka Bosna, koja dijeli njezino selo od grada, već teče gradskim ulicama.

Tog će dana rijeka potopiti grad i u njemu i Dijalizni centar u koji je Simić od 2010. godine išla tri puta sedmično. Poplava će doći i do njezinog sela koje će morati napustiti i naredna tri mjeseca provesti u bolnici u Istočnom Sarajevu.

Jevrosima Simić Dok se ne obnovi dobojski Dijalizni centar, Jevrosima Simić se ne može vratiti kući. (Foto: CIN)

Višednevne kiše, koje su u Bosni i Hercegovini (BiH) padale u aprilu i maju ove godine, podigle su vodostaje: Bosne, Drine, Save, Sane, Vrbasa i drugih rijeka, poplavivši dijelove najmanje 25 općina.

Vodena bujica i jake padavine pokrenule su na hiljade klizišta u skoro 90 općina u BiH. Poginula je najmanje 21 osoba, a šteta se procjenjuje na oko četiri milijarde konvertibilnih maraka (KM).

Među uništenom imovinom su četiri doma zdravlja i 34 područne ambulante. Klizišta su urušila i presjekla puteve ka područnim ambulantama u udaljenim brdskim selima.

Pacijenti u poplavljenim područjima ne mogu dobiti sve zdravstvene usluge pa se liječe u gradovima i ustanovama koje nisu pretrpjele štetu.

U Federaciji BiH (FBiH) šteta je procijenjena na oko 4 miliona KM, ali to nije konačan broj, jer je u nekim kantonima vršena procjena samo za građevinske objekte, a u nekim i za vozila, opremu i lijekove.

Prema procjeni Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske (RS), ukupna šteta u privatnom i javnom zdravstvenom sektoru u ovom entitetu iznosi između 20 i 30 miliona KM.

Bolnica umjesto kuće

Domovi zdravlja i ambulante u mjestima pogođenim poplavama i klizištima rade u vanrednim uvjetima. U prljavim i uništenim prostorijama, bez dovoljno opreme i vozila za prijevoz bolesnih, zdravstveni radnici pokušavaju pružiti osnovne usluge pacijentima.

Dijalizni centar u Doboju još uvijek ne može primati svoje pacijente. Direktorica dijaliznih centara u RS-u Sanja Kozlik je rekla novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) da su njihovi pacijenti iz Doboja i Šamca smješteni u deset općina BiH te u Slavonskom Brodu i Osijeku, u susjednoj Hrvatskoj.

Jevrosima Simić će do daljnjeg zajedno sa tri pacijenta iz Doboja ostati u bolnici „Kasindo“. U razgovoru sa novinarima CIN-a ova sedamdesettrogodišnjakinja (73) se prisjeća trenutka kada je u njezino selo nadirala voda. Nazvao ju je vozač hitne pomoći koji je trebao doći po nju i odvesti je na dijalizu. Rekao joj je da je voda visoka i da neće biti dijalize, ali da pripazi na hranu i ne unosi mnogo tečnosti. Idućeg dana po nju je došla policija, nabrzinu je uzela pidžamu i lijekove i odvezli su je u susjedno selo Osječane.

Odatle je sa još pet pacijenata helikopterom prebačena u Sarajevo. Sa aerodroma su prevezeni u bolnicu „Kasindo“ u Istočnom Sarajevu. „Dođe vozilo po nas, doveze nas ovde, i tako da smo ostali ovde“, kaže Simić.

Deset dana nije imala nikakvog kontakta sa porodicom, a onda ih je sa posuđenog telefona obavijestila da je u bolnici u Istočnom Sarajevu. Tu zasad živi. Do obnove Dijaliznog centra u Doboju, za nju povratka kući nema.

 Dobojska bolnica U dobojsku bolnicu dolaze pacijenti iz domova zdravlja u: Šamcu, Derventi, Brodu, Modriči, Tesliću i Petrovu. (Foto: CIN)

Svoju kuću posjetila je tek nakon mjesec dana provedenih u bolnici. Iako je Kostajnica pretrpjela velike štete od poplava, Jevrosimina kuća nije poplavljena jer se nalazi na uzvišenju.

Sada kući ide dvaput mjesečno, a po nju i ostale pacijente dolazi vozilo hitne pomoći iz dobojskog Doma zdravlja.

Kada se zbroji pokretna imovina ovog doma zdravlja, ostaju im ispravna jedino tri vozila hitne pomoći. Sve ostalo je ili uništeno ili oštećeno. Zamjenica direktora Doma zdravlja Doboj Anđa Sušić rekla je novinarima CIN-a da je ova institucija pretrpjela štetu veću od 3,5 miliona maraka.

Vodena bujica je došla do drugog sprata zgrade Doma zdravlja, što je visina od oko pet metara, uništivši nekoliko odjela, internu apoteku, mamografski aparat, peći za centralno grijanje, kartotetku, vešeraj…

Od zdravstvenih ustanova u Doboju netaknute su ostale jedino dvije privatne apoteke i Opšta bolnica „Sv. Apostol Luka“ do koje voda nije došla jer se nalazi na uzvišenju. Zahvaljujući tome, u ovu regionalnu bolnicu dolaze pacijenti iz domova zdravlja u: Šamcu, Derventi, Brodu, Modriči, Tesliću i Petrovu.

U ovu bolnicu je poslije poplava u Tesliću dovezen i Marin Rašić. „Imao sam infarkt. Došao sam ovdje iz Teslića u Doboj i odma’ hitno u Banja Luku. Ugradio sam jedan stent i vratio se ponovo ovdje u Doboj“, kaže Rašić. Sve je, kaže, išlo po standardnoj proceduri i nije imao problema sa čekanjem vozila.

 Emira Drnda Čičeklić Direktorica Doma zdravlja Maglaj Emira Drnda-Čičeklić kaže da je prijevoz pacijenata jedan od najvećih problema. (Foto: CIN)

Tri vozila na 26.000 stanovnika

Ukoliko se, kao Rašić, nađu u hitnoj situaciji, pacijenti sa područja Maglaja mogli bi biti u problemu. U maju je ovaj grad skoro u potpunosti poplavila rijeka Bosna, a pojedini dijelovi grada su i u julu imali slične probleme.

Voda je uništila lokalni dom zdravlja i napravila štetu od oko 1,8 miliona maraka. Uništeno je: dijagnostika, kotlovnica, kompletna aparatura sa inventarom, tri vozila hitne pomoći, dvoja kola za kućne posjete, službeno i vozilo Higijensko-epidemiološke službe. U Maglaju, koji ima oko 26.000 stanovnika, ostala su tri vozila hitne pomoći, stara preko 20 godina.

„Najviše ima povreda, infarkta, moždanih udara…“, kaže direktorica Doma zdravlja Maglaj Emira Drnda-Čičeklić. Dodaje da je prijevoz pacijenata jedan od težih problema s kojima se suočavaju. Vozila rade 24 sata dnevno. S njima prevoze pacijente na dijalizu ili kemoterapiju do bolnica u Tešnju i Zenici, koje su udaljene 40 odnosno 60 kilometara.

U ovom domu zdravlja nije problem tek nedostatak vozila ili aparature, kompletna zgrada je u jako lošem stanju. Ne mogu se zatvoriti nijedna vrata i prozor i to će biti veliki problem dolaskom hladnijeg vremena.

Federalno ministarstvo zdravstva im je poslalo aparat za dijagnostiku krvne slike koji su postavili u prljavu sobu bez vrata i prozora. Uz aparat su dobili samo malu količinu reagensa, odnosno tekućina potrebnih za analizu.

Šef Laboratorije Elvir Vehabović kaže da uz reagense nedostaje i druga oprema zbog koje nisu osposobljeni za normalan rad. Nedostaju im mikroskopi, posuđe, frižideri… „Mi trenutno imamo dva frižidera, obična, ali taj frižider mora imati određenu temperaturu za čuvanje reagensa. Znači, mora biti digitalizovan da bi se to moglo kontrolisati, da ne bi reagensi propali“, kaže Vehabović.

Ono što sami ne mogu uraditi, poput određenih laboratorijskih i dijagnostičkih pretraga, šalju u najbliže bolnice.

Zbog klizišta bez ambulante

Za razliku od obližnjeg Topčić Polja, koje je znatno uništeno vodenom bujicom i klizištima, sam grad Zenica nije pretrpio veća oštećenja. Njihove zdravstvene institucije rade kao i ranije, s tim da sada dolazi više pacijenata iz mjesta u kojima se zbog poplava ne mogu liječiti.

U ovaj grad na liječenje dolaze i pojedini pacijenti iz olovskog mjesta Careva Ćuprija. Zbog aktiviranog klizišta i bujice rijeka Krivaja je odnijela most i prekinula put, pa je 20 dana područna ambulanta bila odsječena od Doma zdravlja Olovo, kojem pripada. Udaljenost ove dvije zdravstvene institucije je 32 kilometra.

Tokom poplava pacijenti su prevoženi preko planine Zvijezde do Vareša pa potom do zeničke bolnice, što je put od 150 kilometara u jednom pravcu.

Uposlenica Doma zdravlja Ranka Žunić kaže da je tim putem prevezen i pacijent koji je imao moždani udar i koji je preživio. Ona kaže da je dnevno bilo između 60 i 70 pacijenata. Ambulanta nema svoje sanitetsko vozilo pa se oko 1.700 stanovnika, koji pripadaju ovoj ambulanti, u slučaju bolesti voze privatnim vozilima.

Mještanin Ejub Mujezinović, koji živi sa suprugom i dvoje djece, kaže da se tokom poplava osjećao uplašeno. „To je bila vanredna situacija, isto k’o i rat“, kaže Mujezinović i sjeća se da nikada nije vidio tako visok nivo Krivaje. Plašio se da se neko ne razboli, jer i u normalnim uvjetima njegova kuća je od Doma zdravlja u Olovu udaljena 40 kilometara.

Izudin Kućanović, direktor Doma zdravlja Olovo, kaže da su u ambulantu u Carevoj Ćupriji tokom poplava dolazili ljekari iz Zavidovića i Banovića, jer je zbog porušenog mosta ekipi iz Doma zdravlja Olovo trebalo između 2,5 i tri sata vožnje terenskim vozilom, u jednom pravcu.

 Ejub Mujezinović Ejub Mujezinović živi u Carevoj Ćupriji koja je od Olova i tamošnjeg doma zdravlja udaljena 40 kilometara. (Foto: CIN)

Bez konkretnih planova obnove

Bh. domovi zdravlja i ambulante koji su pogođeni majskim ili julskim poplavama od resornih ministarstava još uvijek nisu dobili ni sredstva ni planove za sanaciju. Do sada im najveću pomoć pružaju međunarodne organizacije.

Dom zdravlja u Domaljevcu, koji je pretrpio štetu od oko 200.000 KM, dobio je od UN-ove razvojne agencije UNDP obećanje da će im finansirati građevinske radove, a aplicirali su i za sredstva Japanske ambasade.

Direktor ovog doma zdravlja Mario Pranjić kaže da su njihova vozila učestvovala u evakuaciji stanovništva u toku poplava i da je voda uništila svu dijagnostiku koja je bila na prvom spratu. Dodaje da su ljekari do polovine augusta radili u improvizovanim ambulantama u prostorijama osnovne škole, ali su se zbog skorog početka školske godine vratili u Dom zdravlja, na sprat koji nije bio poplavljen.

Troškove liječenja pacijenata koji su smješteni u bolnicama ili im se pružaju usluge liječenja van njihovog grada preuzet će fondovi zdravstvenog osiguranja, kaže direktor bolnice „Kasindo“ Goran Todorović.

Todorović kaže da će se pacijenti iz Doboja tretirati kao i pacijenti sa njihove općine koji su hospitalizovani. “Pacijenti nisu sigurno, i apsolutno sigurno, bili izloženi troškovima.“