Sredstva će biti dodijeljena općinama na čijoj je teritoriji usljed poplava nastala šteta na infrastrukturnim objektima, te općinama u kojima je došlo do aktiviranja klizišta. Na osnovu utvrđenih kriterija iz budžeta će biti raspoređeno dva miliona eura, kaže ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH Jerko Ivanković Lijanović:
„Osnovni su uvjeti da su državljani BiH i da su imali imovinu, tj. da se šteta desila na područjima gdje je proglašeno stanje prirodne nesreće, tj. na općinama i kantonima koji su proglasili prirodnu nesreću“, pojašnjava ministar. No na sredstva će se morati pričekati do slijedeće sjednice Vlade, na kojoj bi trebao biti imenovan direktor Fonda za pomoć nastradalima u poplavama. Za sada Vlada Federacije BiH imenovala je Upravni odbor Fonda, kojeg će činiti premijer, ministri u Vladi, te predstavnici nevladinih organizacija.
„Biće imenovan privremeni direktor koji će rukovoditi Fondom tako da se ne bi gubilo vrijeme i kako bi sredstva što prije postala operativna“, navodi federalni ministar pravde Zoran Mikulić. A do tada Ramiza Mujkić iz Lukavca, kojoj je porodična kuća drugi put poplavljena u poslijednja tri mjeseca, živi u strahu i neizvjesnosti. Kaže kako joj je, osim štete u kući, vodena bujica uništila vrt:
„To je bilo prije sedmicu dana, a sad opet očekuješ da će ti opet biti za sedam, osam dana. Sad insan živi u neizvjesnosti, sve nešto radiš... Žito otišlo, grah otišao, to je samo poroviti i pobacati. Džaba se radi, džaba se trudiš, ali džaba je...“, priča ova Lukavčanka. Štetu nastalu usljed poplava moraće dokazivati i pravna lica. Šteta će im biti nadoknađena ukoliko su u vrijeme prirodne nepogode obavljali privrednu djelatnost za koju su registrovani. Uz to, moraju dostaviti i odluku nadležne komisije da je na njihovoj imovini utvrđena šteta prouzrokovana poplavama. Među onima koji su najviše stradali su poljoprivrednici, koji su prošle godine bili najveći izvoznici. Ovogodišnji usjevi su skoro pa potpuno uništeni, a pomoći nadležnih nema. Senad Hećimović, jedan od tuzlanskih poljoprivrednika, kaže kako se više ne zna ni ko pije ni ko plaća:
„Federalna vlada - mi čak nemamo podataka ni šta isplaćuje, ni kome isplaćuje, ni kako isplaćuje. Aposlutno ne postoji transparentnost. Tobože se isplaćuju neke premije koje su za kapitalna ulaganja, a to su ciljana sredstva za određene ljude, za određene firme. Sve je farsa“, tvrdi Hećimović. U boljoj situaciji nisu ni građani pogođeni poplavama sa područja Republike Srpske. Neki od njih koji su po drugi put pretrpjeli štete zbog poplava mogu očekivati dodatnu novčanu pomoć Vlade ovog entiteta, ali samo ako je šteta od majskih poplava iznosila manje od 2.500 eura.
„Ako su ponovo poplavljeni moći će, ali prvo mora da odradi svoj posao lokalna komisija za procjenu štete, da unese odgovarajući podatak i da onda vidimo da li je u pitanju vaučer od 5.000 maraka za štetu koja prevazilazi 5.000 maraka, ili je to neki iznos do 5.000 maraka za onu štetu koja je utvrđena u takvom nižem iznosu“, kaže premijerka RS-a Željka Cvijanović. Podijelila je Vlada RS-a građanima koji su pretpjeli štete u poplavama vaučere. Međutim, za mnoge su oni potpuno beskorisni. Ankica iz Šamca tvrdi kako iznos na vaučerima nije dovoljan ni za minimalnu sanaciju štete:
„Dobili smo te vaučere, ali to za sve ovo što treba uraditi i namjestiti – nema od toga ništa. Mi smo išli u Opštinu. Ljudi nam lijepo kažu ne mogu nam pomoći, nemaju sredstava, da im ne liježe na račun ta pomoć. Zbog čega, kako – ne znam, ali zima ide. Nema narod gdje. Bolestan. Drva treba uzeti. Treba se smjestiti za zimu“, priča Ankica. U narednih nekoliko dana trebala bi biti operativna i prva tranša donatorskih sredstava EU za pomoć poplavljenim područjima u BiH u iznosu od 42 miliona eura. Potvrdila je to glasnogovornica Delegacije EU u BiH Jamila Milović Halilović:
„U toku je finalizacija ugovaračke procedure za prvih 42 miliona eura i sa implementacijom će se vrlo, vrlo brzo početi“, najavila je Milović Halilović. Predsjedništvo BiH ranije je zatražilo od Vijeća ministara BiH da sa vladama entiteta i Brčko Distrikta utvrdi pravične kriterije za raspodjelu i utrošak dobijenog novca na donatorskoj konferenciji u Briselu. Riječ je o sumi od nešto više od 810 miliona eura, od čega 670 miliona kreditnih i 139 miliona eura nepovratnih sredstava.
