„Starenje stanovništva u cijelom svijetu prepoznaje se kao važna pojava u društvima. Tradicionalni načini njege i brige za starije osobe nisu više tako efiksani jer je životni vijek stanovništva duži, socio-ekonomski uvjeti života se mijenjaju nepovratno, te je neophodno prilagoditi se nastalim promjenama“, kazao je Michele Rezza Sanchez, šef kancelarije Međunarodne federacije društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca.
„Jako je važno javnost upozoriti na promjene koje nam predstoje. Do 2050. godine broj osoba starosti preko šezdeset godina će se udvostručiti. Podaci pokazuju da će BiH tada biti treća zemlja svijeta po broju starijih osoba u ukupnoj populaciji, bit će „najstarija“ država na Balkanu. Stariji građani mogu biti važan resurs, generator promjena i pokretači inicijativa u BiH, no ako se adekvatne mjere ne poduzmu, buduće generacije neće moći podnijeti teret skrbi za osobe treće životne dobi“, kazala je doc. dr. Nusreta Kepeš, autorica studijske analize „Aktivno starenje u funkciji unapređenja zdravlja i samostalnog života pojedinca“ rađene pod okriljem Crvenog ksta/križa BiH.
„Analiza urađena na reprezentativnom uzorku pokazuje da svaka druga starija osoba u BiH ima primanja prosječne penzije od 310,72 KM, svaki osmi ispitanik obuhvaćen analizom ima izvore sredstava između 100 – 300 KM mjesečno, a 4,7 % ispitanih ima primanja manja od 100 KM. 14,2 % starijih osoba u BiH nema nikakva lična primanja, a 76% onih koji su bez primanja prisiljeno je da koristi usluge javnih kuhinja“, naglasila je Kepeš predstavljajući rezultate studijske analize. Zbog ekonomske situacije u zemlji starije osobe u BiH često su opterećene i brigom za djecu i unučad.
„23% starijih u BiH pomaže svoje porodice, preuzima brigu o unučadima, imanjima. 27 % penzionera u BiH radi na crno“, rekla je Kepeš. Teška ekonomska situacija nije jedina karakteristika života u trećoj dobi u BiH. Studijska analiza pokazuje da stariji u BiH teže ostvaruju prava na zdravstvenu zaštitu, nemaju organizovano slobodno vrijeme niti dovoljno prilika za aktivno sudjelovanje u zajednici. 10,5 % ispitanika bilo je žrtva nekog oblika nasilja, gdje je posebno izraženo ekonomsko nasilje.
„Starije osobe jedna su od najranjivijih kategorija stanovništva u BiH. Sve prisutniji je trend ugroženosti ljudskih prava osoba treće životne dobi, posebno u smislu pristupa zdravstvenoj njezi i njhovog socijalnog isključivanja“, izjavila je Saliha Đuderija, pomoćnica ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH. BiH jedina je od preko 150 potpisnica Madridskog međunarodnog akcionog plana o starenju (MIPAA) iz 2002. godine koja nije usvojila nacionalni akcioni plan o starenju.
„Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH je razvilo okvirnu politiku za starije osobe u BiH, no taj dokument nije dobio pozitivno mišljenje, te nije usvojen kao strateški zbog nedostatka političke volje“ naglasila je Đuderija. Iskustva iz regije pokazuju da nevladine organizacije i organizacije Crvenog krsta/križa imaju značajnu ulogu u podizanju svijesti javnosti o važnosti adekvatnih politika i skrbi za starije osobe, i stvaranju boljih uvjeta života u trećoj dobi. Jedan od ključnih zaključaka konferencije jeste da je u razvoj politika za starije osobe potrebno uložiti više napora, te da je potrebna jača saradnja između aktera aktivnih u polju brige o starijima.
