Prenosimo današnji članak iz Oslobođenja. - Galeriju fotografija iz Haga možete vidjeti KLIKOM OVDJE.
Postoji toliko lijepih stvari koje krase ovu državu. Način života je super i nije ni čudo što 50.000 Bosanaca i Hercegovaca živi ovdje. Ove riječi Lejle Zilić, jedne od najuspješnijih studenata Pravnog fakulteta u Zenici, najbolje opisuju kako su ovo mjesto i sama država Holandija dojmili zeničke studente koji su nedavno boravili u studijskoj posjeti Haškom tribunalu. I zaista, Haag je nešto potpuno drugačije od onoga što običan čovjek može i zamisliti. Svjetsko mjesto pravde je sve samo ne obično, tmurno i dosadno. Mjesto u kojem radi 30.000 diplomata nudi puno toga što nema veze sa pravom i pravdom, uštogljenim ljudima koji ne znaju šta će od sebe, mjestima bez duše. Tamo, istina, vlada sistem, ljudi znaju da žive, da uživaju, ali i privređuju. Tamo je i jedna od najljepših plaža u Evropi koja krasi ovo mjesto. Lejla je bila dio grupe od 42 najistaknutijih studenata III i IV godine dodiplomskoga studija Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici, predvođene docentom Nezirom Pivićem i višim asistentom Enisom Omerovićem, koja je posjetila, u okviru studijsko-edukativnog programa, Međunarodni krivični tribunal za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu. Studenti su imali priliku pohađati dvodnevno predavanje na Tribunalu o radu ovog međunarodnog pravosudnog tijela i o najznačajnijim sudskim predmetima. Također su prisustvovali predavanju glavnog tužioca Serga Brammertza, sudije Christopha Fluggea, koji je član vijeća u predmetu Ratko Mladić, predavanju Nenada Golčevskog o 20 godina ICTY-a, zatim Aide Hasanbegović i Jasmine Ravnjak zaduženih za zaštitu svjedoka, pa Aleksandra Kontića, Petra Fincija, Amira Čengića, ali i statusnoj konferenciji u slučaju Popović i drugi. Posjetili su i Ambasadu Bosne i Hercegovine u Holandiji. Bila je ovo tek treća organizovana posjeta studenata pravnih fakulteta iz naše zemlje Tribunalu u njegovoj 21 godini postojanja. Studenti prava iz Sarajeva dolazili su tu 1996, studenti prava iz Tuzle prošle, a studenti iz Zenice ove godine. Za mjesto koje organizovano svake godine posjeti više od 8.000 studenata iz cijelog svijeta, tri posjete iz BiH za nešto više od dvije decenije su malo. Premalo.
- Posjeta studenata Univerziteta u Zenici je nešto što treba da postane stalno, pogotovo studenata pravnih fakulteta iz naše zemlje. Ipak je grad Haag glavni grad mira i pravde, sjedište svih najvažnijih međunarodnih pravnih institucija i naši studenti sigurno imaju priliku da se upoznaju sa praksom na sudovima, od Tribunala, Međunarodnog krivičnog suda do Međunarodnog suda pravde, koja će im sigurno koristiti u budućnosti za bolje razumijevanje međunarodnog prava i međunarodne pravde, poručio je Ahmet Halilović, ambasador BiH u Holandiji. Koliko mu je stalo da pomogne svim sunarodnjacima koji dođu u Holandiju pokazao je u odnosu prema zeničkim studentima. Zajedno sa troje kolega zaposlenih u Ambasadi pravio je sendviče za goste. Strpljivo je razgovarao sa svima, družio se, fotografisao za uspomenu, govorio o prednostima ove, ali i ljepotama dvije zemlje, stvarima koje ih vežu... Uz bošnjačkog oficira za vezu sa Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju Amira Ahmića i njegovog pomoćnika Nedžada bio je na raspolaganju studentima i od velike pomoći.
Galeriju fotografija iz Haga možete vidjeti KLIKOM OVDJE.
- Poznate su Haške konvencije početkom 20. vijeka, tačnije iz 1907. godine. Ovo mjesto je više od stotinu godina centar prava. Haag danas pokušava biti centar svjetske pravde. Tu su svi međunarodni sudovi – Međunarodni sud pravde - ICC, Stalni krivični sud - ICNC, dosta ad hoc sudova kao što su Sud za Siera Leone, Sud za Ruandu, Sud za bivšu Jugoslaviju... Jednostavno, međunarodni sudovi su našli svoje utočište u ovom gradu. Politika grada je fokusirana da napravi centar svjetske uslovne pravde, a s tim u vezi interesantna je činjenica da grad Haag želi da zadrži zgradu Tribunala i arhivu. To nisu samo politički interesi nego i ekonomski. Ako su svi sudovi tu, ako su tu institucije međunarodne pravde, sve ambasade, naravno onda tu i cirkuliše novac, pojasnio nam je Amir Ahmić dodavši da je za razliku od Amsterdama, ovo diplomatski grad, ali da je mjesto i turističko. Studenti nisu krili oduševljenje onim što su vidjeli. Svi odreda hvalili su menadžment Fakulteta, svoje profesore, ljude koji su im bili na usluzi za vrijeme boravka u Holandiji...
- Prezadovoljna sam putovanjem. Zaista sve pohvale idu ljudima sa Fakulteta koji su ovo organizovali. Kada je u pitanju samo mjesto, ne mogu pronaći riječi da opišem koliko mi se sviđa. Iako se radi o diplomatskom gradu, okruženje je prelijepo. Plaža čini svoje. Nije bez razloga najljepša u Evropi. Uživali smo u svakom trenutku, u jednom dahu izustila je Sumeja Šišman, studentica četvrte godine prava. Njena kolegica Lejla Grahić sa treće godine studija naglasila je kako je putovanje u Haag nešto izvrsno i nešto novo za studente, da su imali priliku vidjeti ono što je važno "za našu profesiju, za pravnike". Haag je grad pravde, dodala je, a ono što je posebno privuklo i iznenadilo ljepotom je velika pješčana plaža. Adnan Brkić, student treće godine, kazao je kako studenti prava u BiH nemaju često priliku da vide ovakve stvari.
- Što se tiče samog putovanja, organizacija je bila izvrsna. Imali smo priliku da posjetimo sve značajne institucije Haaga, sve značajne međunarodne sudove s posebnim osvrtom na Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, gdje smo imali predavanja eminentnih stručnjaka sudija, glavnog tužioca tribunala, osoba koje rade na zaštiti svjedoka. Imali smo i organizaciju putovanja koja se odnosila na turistički karakter, gdje smo obišli stari dio Haaga, plažu.... Sve u svemu, predivno iskustvo za sve nas. Nadam se da će ovo biti podsticaj za rad, kako meni, tako i ostalim studentima, dodao je Brkić. Admir Obralija, student treće godine prava, bio je najaktivniji prilikom razgovora u Tribunalu. Rekao nam je kako je iskoristio priliku da pita predavače o nekim stvarima koje mu nisu bile jasne. Posebno ga je, veli, oduševio Belgijanac Serg Brammertz, glavni tužilac, koji je bio najdirektniji i najopušteniji, koji je produžio predavanje, ali i izdvojio vrijeme da se poslije fotografiše sa studentima. Iznenadile su ga i "kolegice koje su u Službi zaštite žrtava rata, koje su mi djelovale nekako najprisnije, najemotivnije". Neobična slika koja će mu posebno ostati u sjećanju je jednostavnost i mirnoća ljudi, te činjenica da se pored pritvorske jedinice u Scheveningenu nalaze stanovi. Ajla Šišić, nekada uspješna sportistkinja, atletičarka, dugogodišnja prvakinja BiH u skoku s motkom, ali i uspješna takmičarka u skoku udalj, danas je studentkinja treće godine Pravnog fakulteta u Zenici. Zbog bavljenja sportom, željela je ostati u Zenici (gdje njen matični klub AK Zenica ima najbolje uslove u BiH za rad) i upisala je fakultet. Zbog povrede je morala odustati od aktivnog bavljenja sportom, a izbor prava za nju je, kako nam kaže, bio pun pogodak.
Galeriju fotografija iz Haga možete vidjeti KLIKOM OVDJE.
- Bilo nam je zaista prelijepo. Zaista smo prezadovoljni. Prelijep je i grad i ljudi... Išli smo u posjetu Međunarodnom sudu pravde. Oduševljeni smo izgledom zgrade, samim sistemom, ali i svim sudovima koji su ovdje zastupljeni. Obišli smo i Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju, upoznali se sa glavnim tužiocem... Najviše su me impresionirale građevine u Haagu. Sve su pravljene u duhu starijeg vremena, sa visokim stropovima. Plaža u Scheveningenu duga je desetak kilometara. To je jedna od najposjećenijih plaža u Evropi, oduševljeno nam je kazala Ajla Šišić. Doc. dr. Nezir Pivić, prodekan za nastavu i studentska pitanja Pravnog fakulteta UNZE, naglasio je kako ova visokoškolska ustanova ima viziju da studentima pruži obrazovanje na adekvatan način.
- Smatramo da pored teorijskog obrazovanja treba dodatno da se uključi i praktični aspekt. Imamo puno aktivnosti u tom pogledu. Jedna od njih su posjete Kantonalnom sudu u Zenici, sa kojim imamo potpisan sporazum o saradnji. Studenti kontinuirano prate suđenja pred ovim sudom. Uskoro bismo trebali potpisati sporazum sa kantonalnim Ministarstvom unutrašnjih poslova. U toku je realizacija posjeta Sudu BiH, a posjeta Haškom tribunalu je jedna od onih koje zavređuju posebnu pažnju, gdje se odvijaju najvažniji procesi za ono što se dogodilo od 1992. do 1995. na prostoru bivše Jugoslavije. Naša država trebala bi biti zainteresovanija za ovakve posjete, a posebno studenti prava. Želimo da ovo bude početak dobre prakse Pravnog fakulteta koji će svojim studentima obezbijediti što adekvatnije obrazovanje, kazao je Pivić. Doc. prof. Spahija Kozlić, predsjedavajući Naučno-nastavnog vijeća PF UNZE, potcrtao je kako u BiH malo fakulteta organizira na pravi način određene praktične aktivnosti. U okviru studiranja mora postojati određeni odnos između teorije i prakse, u ovom slučaju pravne teorije i prakse, i na ovaj način studenti treće i četvrte godine imali su priliku da sagledaju kako se provode sudski procesi na Međunarodnom tribunalu u Haagu. Studijska posjeta Međunarodnom krivičnom tribunalu za bivšu Jugoslaviju, po riječima mr. sc. Enisa Omerovića, višeg asistenta, suštinski daje novu percepciju studentima prema pravnoj nauci. Razgovori sa sudijama i tužiocima ovog Tribunala potvrđuju nužnost postojanja stalnog Međunarodnog krivičnog suda te daljnji razvoj i široko prihvatanje osnovnih načela međunarodnog krivičnog prava u svijetu. Omerović je naglasio kako vjeruje da je dvodnevni program posjete Tribunalu pokazao da je suđenje počiniteljima međunarodnih krivičnih djela nekada jedino ostvarivo na međunarodnoj razini.
- Želja nam je da i dogodine odvedemo novu generaciju naših studenata u posjetu ovom međunarodnom sudskom tijelu, koje će za nekoliko godina zatvoriti svoja vrata i čije će pravno naslijeđe biti ogromno i jako važno za sve buduće pravničke naraštaje koji budu izučavali međunarodno pravo u najširem smislu. Ovaj Tribunal može biti predmet legitimnih kritika u pojedinačnim predmetima rada, no uzmemo li široku sliku i globalni kontekst, ICTY je postavio ne samo temelje međunarodnoj krivičnoj pravdi, u smislu da je predstavljao model za osnivanje drugih međunarodnih krivičnih sudova i tribunala, nego je uspio privesti pravdi neke od najvećih krivaca za međunarodne zločine izvršene u bivšoj Jugoslaviji. ICTY je dao nemjerljiv doprinos u razvoju nauke međunarodnog krivičnog prava, u utemeljenju stalnog Međunarodnog krivičnog suda koji će u ime cijeloga čovječanstva imati pravo procesuirati i kazniti počinitelje međunarodnih zločina svugdje u svijetu, istakao je Enis Omerović. Studentima prava od velikog značaja mogu biti i internship programi na ICTY-u, Međunarodnom krivičnom sudu i drugim međunarodnim institucijama radi sticanja praktičnog iskustva u Den Haagu, kao istinskom centru međunarodnog pravosuđa i mjestu izučavanja, kako bi zenički studenti rekli, visokog prava. Nezir Pivić i Enis Omerović pojasnili su kako u bližoj budućnosti planiraju ostvariti prisniju suradnju s Outreach Programom ICTY-a u Bosni i Hercegovini i dovesti predavače s Tribunala na zenički Pravni fakultet, kako bi se studenti svih ciklusa studija ovog fakulteta upoznali s radom, djelovanjem i naslijeđem ICTY-a. Izrazili su zahvalnost ljudima iz ovog programa na ICTY-u, s Nenadom Golčevskim na čelu, koji su u suradnji s njima kreirali dvodnevni program posjete ICTY-u, ambasadoru BiH u Kraljevini Holandiji Ahmetu Haliloviću, kao i Uredu za vezu BiH pri ICTY-u, sa Amirom Ahmićem na čelu, koji su "nam pružili ogromnu podršku i pomoć u Den Haagu". Posjeta zeničkih studenata prava realizovana je na osnovu projekta koji je podržalo federalno Ministarstvo obrazovanja i nauke. Oni su učestvovali sa dvije trećine, a trećinu je obezbijedio Fakultet iz svojih sredstava.
Galeriju fotografija iz Haga možete vidjeti KLIKOM OVDJE.
U okviru studijsko-edukativne posjete Tribunalu sa Pravnog fakulteta UNZE išli su: Lejla Zilić, Demirel Delić, Kenan Begović, Džejna Suljević, Vedran Bijelić, Zerina Spahić, Ejla Kobilica, Sajdin Murtić, Sumeja Šišman, Edna Bašić, Dajana Deljkić, Stefan Bačić, Zerina Kobilica, Lamija Beganović, Zineta Kruško, Nedim Subašić, Mirza Selimović, Tarik Čizmo, Ajla Heralić, Adnan Husić, Senadin Arnaut, Admira Fetić, Amra Čorić, Maja Glavaš, Elbisa Halvadžić, Adnan Brkić, Admir Obralija, Derviša Zahirović, Semir Spahić, Belma Joldić, Zoran Kustura, Lejla Grahić, Azra Mujanović, Adi Delić, Irma Vehabović, Adela Alibegović, Admir Hasić, Armina Kadić, Ajla Šišić, Mirza Alić, Amela Šarić i Jasmin Duvnjak (studenti), te Nezir Pivić, Enis Omerović i Spahija Kozlić (profesori).
Zajednica državljana BiH u Holandiji
- Malo je poznato da u Holandiji ima 50.000 bosanskohercegovačkih državljana koji su relativno mlada dijaspora. Većinom su došli u Holandiju poslije rata. Radi se o vrlo organiziranoj i dobro adaptiranoj zajednici na račun koje dolaze sve pohvale i od lokalne zajednice i od vlade Holandije. Puno je pozitivnih primjera omladine koja je među najobrazovanijim (više od 23 posto su visokoobrazovani) u odnosu na ostale etničke zajednice koje su prisutne u ovoj zemlji. Ima ih na visokim položajima, od univerziteta, fakulteta, bolnica, fabrika, pa čak i kandidata za lokalnu zajednicu, kao članova raznih političkih partija. Ima puno akcija, puno kulturne saradnje, radi se na podizanju svijesti o Bosni i Hercegovini i njenoj kulturi, o mogućnostima koje BiH ima i svakako da će ova zajednica biti most koji će unaprijediti odnose između dvije države. To je važno ukoliko želimo da ostvarimo i transfer znanja koji nam je neophodan, da prenesemo ono što je pozitivno na našu zemlju i naravno da naše običaje, našu kulturu prenesemo ovdje u Nizozemsku, objasnio je Ahmet Halilović, ambasador naše zemlje.
