Prisutnima su se obratili Nermin Sarvan, predsjednik JOB“Unije veterana“ Željezare Zenica i Arcelor Mittala, Munir Mahmić, dobitnik najvećeg ratnog priznanja „Zlatni ljiljan“, Samra Skender, kćerka poginulog boraca Skender Envera, i Ekrem Tuka, ministar za boračka pitanja ZE-DO kantona. Oni su govorili o slavnom ratnom putu Prve zeničke- 303 viteške brigade i Željezarskog bataljona, istakavši također da nas spomen obilježja stalno opominju da ne zaboravimo pale borce, njihove porodice i branioce Bosne i Hercegovine kao i ratna stradanja, jer ako zanemarimo prošlost nećemo imati izvjesnu budućnost.
U svom obraćanju Munir Mahmić, između ostalog, istakao je: „Sjećajući se na žrtava proteklog rata ne smijemo zanemariti ni rješavanje problematike pripadnika boračkih populacija, pogotovu demobilisanih boraca. Ne dozvolimo da oni budu socijalni slučajevi... U ratu smo imali jedinstvo svih patriotskih snaga, zašto ga danas nemamo. Naša razjedinjenost doprinosi i uklapa se u scenarij onih snaga koje i sada rade na rušenju Bosne i Hercegovine“.
Prva zenička kasnije 303 viteška brigada formirana je 18.maja 1992.godine i kroz nju je prošlo više od 8.000 boraca. Brigadu su činili pripadnici različitih socijalnih slojeva, od NK radnika do doktora tehničkih nauka. Tokom cijelog ratnog perioda brigada je imala multinacionalni sastav. U brigadi je bilo 75 žena boraca. Za ratne zasluge, pored počasnih naziva „slavna“ i „viteška“, dobila je i kolektivno ratno priznanje „Zlatni ljiljan“, koje je u Armiji RBiH dobila još samo 17. krajiška brigada. Ova brigada iznjedrila je 23 „zlatna ljiljana“, imalo je 1163 ranjenih boraca od kojih 389 imaju status ratnih vojnih invalida.U odbrani slobode i nezavisnosti naše domovine svoj život je dalo 218 boraca ove brigade.
Željezarski bataljon osnovan je 13. maja 1992.godine a činili su ga radnici dobrovoljci koji su stali u odbranu firme, Zenice i države. Ubrzo zatim ušao je u sastav Prve zeničke brigade. Iz Željezare Zenica u redove Armije RBiH pristupilo je oko 7.000 radnika, od kojih je njih 396 dalo svoje živote.
Općinski odbor za obilježavanje značajnih datuma iz perioda 1992-1995.godine
