Ne slučajno ta dva značajna datuma su međusobno povezana, jer da bi nastao izvor vode mora postojati drveće. Od ukupne površine BiH 53,6% je pod šumom zbog čega je naša zemlja na 4 mjestu u Europi a prema količini pitke vode spadamo također u najbogatije Europske zemlje. Tako je bilo do sada a kako će biti ubuduće zavisi od ekološke svijsti političara ali i nas samih. Svjedoci smo gole sjeće šuma na području Parka prirode BABINA na lokalitetima Bijele Vode, Pepelari i Kraljevina. Na zaštićenim područjima u koje spada i park BABINA izvodi se samo tzv sanitarna sječa stabala. Iz ekologije je poznato da šume predstavljaju pluća planete tako da apsorbuju ugljen dioksid a emituju kisik, također prema istraživanjima crnogorične šume apsorbuju do 35 tona prašine godišnje a listopadne do 68 tona. Također je poznato da šume imaju utjecaj na suzbijanje buke, sprečavanje erozije, utjecaja na čistoću i režim voda ali i predstavlja stanište divljih životinja i mnogobrojne flore što doprinosi očuvanju biodiverziteta.

Kada su vode u pitanju opće je poznata činjenica da od ukupne količine vode na planeti 97% otpada na slane vode a 3% na slatke vode od čega je preko 2% zarobljeno u ledenjacima Artika i Antartika. Kada je naša zemlja u pitanju proizilazi da oko 15 % ukupne vode može zadovoljiti sve naše potrebe i po tome u bliskoj budućnosti ne bi trebali imati problema sa snadbjevanjem stanovništva pitkom vodom u 21 stoljeću. Poražavajuća je činjenica da naša zemlja ostvaruje deficit od 110 miliona KM u prodaji pitke flaširane vode. Čovjek je i ovdje krivac jer recimo kroz primjer Neretve čija je voda iznad Konjica voda prve kategorije (voda za piće) energetičari potpomognuti sa vladajućim,ekološki nepismenim političarima, namjeravaju praviti niz hidrocentrala od čega kod samog izvora na Glavatićevu RS već pravi hidrocentralu a to namjerava učiniti i FBIH. Kada se voda prve kategorije pregradi branom hidrocentrale postaje voda treće kategorije koja nije za ljudsku upotrebu. Umjesto da flaširanjem vode npr. rijeke Neretve ostvarujemo suficit pri izvozu jer u bliskoj budućnosti cijena flaširane vode će biti približno jednaka cijeni naftnih derivata. U Parku smo na prigodan način postavili drvene ploče sa natpisom da se radi o drveću sjećanja na poznate BIH ekologe i humaniste (Akademika,prof.dr. Sulejmana Redžića i publicistu Nijaza Abadžića osnivača naučnog časopisa Fondeko svijet). Park prof.dr. Mustafe Omanovića je trenutno skromnih sadržaja uostalom kakav je bio u životu profesor i navedeni ekolozi.

Za NG Ekološki pokret OTPOR     ekolog Akif Smajlović,prof.