Na konferenciji UN-a u Riu 1992 godine data je preporuka da se pojam 'OKOLIŠ' ZAMJENI POJMOM ODRŽIVI RAZVOJ. 

Dogovorom iz Kjota data je preporuka o smanjenju emisije ugljen dioksida koja nastaje kao posljedica upotrebe fosilnih goriva. Taj dogovor nisu potpisale zemlje najveći zagađivači Kina i Amerika. Povečanjem CO2 i ostalih stakleničkih gasova dovodi to porasta prosječne temperature na Zemlji a samim tim i do klimatskih promjena(velike suše, porast temperature, nastajanje olujnih vjetrova, uništavanje određenih biljnih i životinjskih vrsta).

Pretpostavlja se da će zbog efekta 'staklene bašte' globalna temperatura porasti za 0,6-2,5 stepeni celzijusovih u sljedećih 50 godina.

Ove promjene temperature neminovno će izazvati topljenje leda na Artiku i Antartiku što će izazvati podizanje nivoa svjetskih mora. Kada je BiH u pitanju prema broju stanovnika može se reći da spadamo među najveće zagađivače atmosfere na planeti . Ne shvatljiva je činjenica da ako u zemlji sa svega 4 miliona stanovnika postoje dvije koksare čije se štetni gasovi ne mogu eliminisati bilo kakvim tehnološkim procesima a posebno je opasan benzol koji izaziva najteže oblika karcinoma. Na klimatske promjene ne sumnjivo utiče sječa šuma koje imaju osobine da opsorbuju CO2 a emituje kisik, u biološkom smislu predstavljaju osnovu nastanka izvora pitke vode. Osim sječe na smanjenje šuma utiču i šumski požari koji su samo u prošloj godini opustošili na hiljade hektara visko kvalitetnih šuma.

Šume predstavljaju važnu kariku u biodiverzitetu jer predstavljaju stanište mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta. Da šumski lobi ne preza od najtežih oblika kao što su ubistva ekoloških aktivista pokazuje primjer Brazilca Čika Mandeza koji je u prašumi Amazona organizovao urođenike da skupljajuči plodove koje nudi šuma mogu zarađivati sredstva za život. Kada je Zenička općina u pitanju EP OTPOR je u više navrata ukazivao na golu sječu šuma na području Smetova , Bijelih voda i Pepelara koje spadaju u Park prirode Babina . Da bi ušla u EU naša zemlja mora najmanje 15% svoje teritorije staviti pod vid zaštite (spomenici prirode, parkovi prirode, nacionalni parkovi). Trenutno jedan od tih vidova zaštite ima svega 2% teritorije BiH.

Prema istraživanjima univerzitetu iz Amerike odnos BiH političara je stavljen u istu ravan sa Pakistanom, Ganom, odnosu nalazimo se na zračenju zemalja u svijetu, što navodi na zaključak da su naši političari ekološki nepismeni ali i podloženi primanju mita. Jedan od najsvjetlih primjera ekoloških osvješčenih političara je bivši podpredsjednik Amerike  Al Gor, koji je za svoj doprinos istraživanja uzroka promjene klimatskih promjena dobio Nobelovu nagradu za mir. Ostaje nada da će se naši političari ugledati a Al Gora i da će čuvajući prirodu našu državu usmjeriti ka razvoju turizma.

Ekološki Pokret OTPOR 

U sklopu obilježavanja Dana planete EP OTPOR je u Parku sjećanja Mustafe Omanovića postavio table istaknutih svjetskih ekologa :

1. Prof. Vagnari Mataji iz Kenije koja je osnovala Pokret Zelenog pojasa koji je zasadio 30 miliona stabala drveća. Za svoj doprinos u podizanju ekološke svijesti dobila je Nobelovu nagradu za mir 2004.god.

2. Al Gore bivši američki potpredsjednik posvetio se izučavanju klimatskih promjena i napisao više knjiga koje govore o toj problematici od kojih je najzapaženija 'Zemlja na raskršću'. Za rad iz oblasti ekologije dobitnik je Nobelove nagrade za mir za 2007.god. Osim toga dobitnik je i Oskara za dokumentarni film ' Neprijatna istina'. 

Ekološki pokret OTPOR