Plan "Elektroprivrede" je, naime, da toplotnu energiju dobiva iz postojećeg procesa proizvodnje struje loženjem uglja. Čak i ako potrebe za grijanjem budu veće, s više uglja dobiva se dvostruka prednost, jer se, osim toplotne, dobiva i više električne energije. Sada se većina toplotne energije koja nastaje kao popratni efekt pri zagrijavanju, prisilno hladi i ispušta u atmosferu. Tako bi se učinkovitost proizvodnje sa tridesetak podigla na skoro 90 posto, a pri tome bi se još riješio i višedecenijski problem!
Studija u čijem je posjedu naš list, predviđa zagrijavanje domova u više kombinacija, i to u Kaknju, Zenici i Sarajevu, zajedno s naseljima koja se nalaze na putu magistralnih vodova. Zanimljivo je da u Zenici, malo zbog predizborne kampanje, a malo zbog straha od "šefova", niko nije želio komentirati nalaze sveobuhvatne Studije, koju je tim stručnjaka uradio po nalogu EPBiH. Tačku po tačku, i stručno i laički, objašnjeno je kako je energija iz postojećih i budućih postrojenja TE Kakanj jeftinija, sigurnija, ekološki prihvatljivija i da se do nje može doći znatno prije nego imaginarnom plinskom elektranom.
- Od pokretanja integralne proizvodnje u "Arcelor Mittalu" (2008. godina), kao energenti na kotlovskim postrojenjima koriste se ugalj, koksni plin, visokopećni i zemni plin. Ovim načinom proizvodnje ekološki efekti nemjerljivo su visoki - ističe se u Studiji napisanoj na 241 stranici, a koja obuhvata 98 šema i fotografija te 94 tabele. Napravljene su sve moguće kombinacije te proračuni do 2030. godine.
- Jasno je da trenutna postrojenja u TE Kakanj mogu dati znatno više toplinske energije nego što je moguće plasirati kod potrošača. Interesantno je sagledati mogućnosti proizvodnje toplinske energije i njenog plasmana prema Kaknju, Zenici, Sarajevu te usputnim gradovima i naseljima. Svako naselje koje izvrši supstituciju lokalnih grijanja s daljinskim grijanjem, povećava energetsku efikasnost korištenja primarnih goriva za nekoliko desetina procenata, a s druge strane, smanjuje opterećenje na okolinu zbog manje potrošnje goriva, a i zbog kontroliranog i uređenog postupka sagorijevanja u ložištima kotlova TE Kakanj u odnosu na individualna ložišta - navodi se u Studiji.
Stručno, s aspetka ekonomije, ali i tehničkog poznavanja, u EPBiH tvrde da će energija iz njihovog postojećeg izvora biti znatno jeftinija od one imaginarne, koju već pet godina najavljuju Montenegro i načelnik općine Zenica Husejin Smajlović.
- Priča o TE na plin u Zenici je privatni projekt, u fazi pripreme, nedostupan je za javnost - navodi se, također, u Studiji i potcrtava da pri trenutnim cijenama plina nije isplativo proizvoditi toplotnu energiju iz tog energenta, a pogotovo zbog toga što se najavljuju i nova poskupljenja plina, veća od onih za ugalj, te se ta razlika nema čime pokriti osim većom cijenom energije za domaćinstva.
Ukupna investicija za predloženo rješenje "Elektroprivrede BiH" je 73.131.838 eura. To je tri do četiri puta jeftinije od Montenegrove opcije. Čak i kada bi se uzeo kredit na 15 godina za gradnju, cijena megavatsata (MWh) iznosila bi 19,13 eura. Ako se zna da je Zenica lani plaćala "Mittalu" 20,5 eura po MWh, a da je ove godine cijena i veća te da se očekuje povećanje cijena plina, uopće nije potrebno polemizirati o tome šta je isplativije. Planirana cijena za elektranu na plin iznosi 47,78 eura po MWh, s tim da bi od prodane električne energije suvlasnik - Općina kompenzirala dio za nižu cijenu, ali opet znatno višu od postojeće.
Prema podacima Javnog preduzeća "Grijanje" Zenica, u sistemu centralnog grijanja zagrijava se skoro 20 hiljada stanova te skoro 1.600 individualnih stambenih objekata. Ukupna zagrijavana površina u gradu Zenici iznosi skoro 1.250.000 kvadratnih metara, od čega su četiri petine (milion) stambenog i jedna petina poslovnih prostora. U poslijeratnom periodu petnaestak posto stanovništva isključeno je ili se isključilo sa sistema.
