16 Novembar 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
srijeda, 15 Oktobar 2014 01:04

Biografije članova Predsjedništva

Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Mladen Ivanić novi su članovi Predsjedništva BiH, priopćila je Centralna izborna komisija BiH na osnovu preliminarnih rezultata, objavio je manager.ba . Prenosimo biografije budućih članova Predsjedništva BIH. 

 

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH rezultati su sljedeći: Bakir Izetbegović je dobio 226.860 glasova, odnosno 32,74 posto. Na drugom mjestu je Fahrudin Radončić s  187.005 glasova.

 

Kada je u pitanju srpski član Predsjedništva, najviše glasova je osvojio Mladen Ivanić odnosno 279.822 glasa ili 48,31 posto. Glavni protukandidat Mladenu Ivaniću bila je Željka Cvijanović (SNSD) okončala je na drugom mjestu sa 278.845 glasova,

 

U izboru za hrvatskog člana Predjsedništva pobijedio je Dragan Čović s 117.537 glasova ili 51,52 posto. Najveći protukandidat Draganu Čoviću u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, Martin Raguž (HDZ 1990), okončao je na drugom mjestu sa 67.948 glasova, 

 

Za one koji nisu upoznati s likom i djelom novog sastava Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a obzirom na važnost funkcije koju će obavljati u sljedeće 4 godine, donosimo vam najvažnije podatke iz njihovih javno objavljenih životopisa.

 

Mladen Ivanić

Mladen Ivanić je rođen u Sanskom Mostu 1958. godine, a živi u Banja Luci od 1971. godine. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci 1981. godine, a doktorirao sedam godina kasnije na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Postdoktorske studije završio je na univerzitetima u Manheimu i Glasgowu.

 

Nakon završetka fakulteta radi kao novinar na Radiju Banja Luka. 1985. godine počinje akademsku karijeru - prvo kao asistent na predmetu Politička ekonomija na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci, a od 1988. godine i kao vanredni profesor. Političku ekonomiju je do 1992. godine predavao i na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, a od početka rata do 1998. na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu.

 

Političku karijeru počinje 1988. godine, postavši član Predsjedništva Socijalističke Republike BiH i na tom mjestu ostaje do 1991. godine. Partiju demokratskog progresa Republike Srpske (PDP RS) osnovao je 1999. godine, a dvije godine kasnije postaje i premijer RS-a. Vladom RS-a je rukovodio do 2003. Naredne četiri godine nalazi se na čelu bh. diplomatije, a od 2007. je delegat Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.

 

U imovinskom kartonu prije četiri godine prijavio je stan u Banjoj Luci od 95 metara kvadratnih koji je procijenio na 140.000 maraka. Također, prijavio je da je suvlasnik vikendice u Crnoj Gori od 40 kvadratnih metara, vrijedne 40.000 KM, i automobil Mercedes 320 CDI, vrijedan 35.000 KM. Njegova supruga Gordana ima stan u Beogradu vrijedan 110.000 KM, a kćerka Jelena stan u BiH od 100.000 KM.

 

 

 

Bakir Izetbegović

Bakir Izetbegović rođen je 1956. godine u Sarajevu gdje je završio osnovnu i srednju školu. Diplomirao je arhitekturu u Sarajevu 1981. godine. Godinu dana kasnije postaje konsultant u sarajevskoj firmi „Konsalting“ i na toj poziciji ostaje narednih deset godina.

 

Nakon prvih demokratskih izbora u BiH, na kojima je pobijedila SDA, Bakir Izetbegović postaje direktor Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo (KS) i organizira obnovu razrušenog Sarajeva. Vodio je projekte koji su omogućili snabdijevanje grada vodom bez redukcija, sanaciju sanitarnog deponija, izgradnju Zapadnog ulaza, obnovu rasvjete, obnove stanova, Vijećnice, hotela Evropa, izgradnju 500 stanova za veterane na Bačićkom Polju, naselja Šip sa stanovima za veterane i pratećim objektima.

 

U ime Zavoda za izgradnju Sarajevske županije, u suradnji s gradskim vlastima Mostara, uspostavio je Ravnateljstvo za obnovu razrušenog Mostara. Organizirao je, ili značajno pomogao, u izgradnji nekoliko sarajevskih džamija (Istiklal, Kralj Fahd, Koševo, Jordanska džamija, Malezijska džamija, Sokolje) i Plave džamije u Donjem Vakufu. Također je pomogao rad Sarajevo Film Festivala i muzeja suvremene umjetnosti Ars Aevi. Od 2003. radi kao koordinator na projektu obnove Gazi Husrev-begove biblioteke. Izetbegović je, također, tijekom 2005. i 2006. godine bio i konsultant u izgradnji trgovačko-poslovnog BBI Centra u Sarajevu.

 

Prvi put sudjeluje na izborima 2000. godine i biva izabran za poslanika u Skupštini Kantona Sarajevo. Dvije godine kasnije ulazi u Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH u kojem ostaje tokom četverogodišnjeg mandata. Izborom u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH 2008. godine Izetbegović se penje za stepenicu više. Tijekom ovog mandata bio je predsjednik Kluba poslanika SDA.Na koncu, na općim izborima 2010. godine izabran je za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. 

 

Prema podacima iz imovinskih kartona i zemljišnoknjižnih dokumenata, Bakir Izetbegović i njegova supruga Sebija, direktorica Opće bolnice u Sarajevu, suvlasnici su kuće i zemljišta u Sarajevu, procijenjenih na 185.000 KM. Supruga je i vlasnica apartmana na Bjelašnici koji je procijenio na 100.000 KM. Izetbegović nema automobil, a u imovinskom kartonu 2014. godine je napisao da supruga vozi putnički automobil vrijedan 50.000 KM.

 

 

 

Dragan Čović

Dragan Čović rođen je 20. kolovoza 1956. u Mostaru. Osnovnu školu je završio 1971. a srednju tehničku strojarskog usmjerenja 1975. Diplomirao je na Strojarskom fakultetu u Mostaru 1979. stekavši zvanje inženjera strojarstva.

 

1980. zapošljava se u poduzeću SOKO Mostar. Najprije je radio u tehnologiji i kontroli. Od 1986. obavlja rukovodeće funkcije: direktora poslovne jedinice, direktora proizvodnje i potpredsjednika za industrijalizaciju, da bi 1992. postao generalni direktor ovog mostarskog poduzeća..

 

Magistrirao je na Strojarskom fakultetu u Mostaru 1989. Slijedeće dvije godine pohađao je specijalistički studij menadžmenta na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu. Od 1994. je viši asistent na Strojarstvom fakultetu, predaje predmete Ekonomika i organizacija proizvodnje. Doktorirao je 1996. godine na Sveučilištu u Mostaru i postao docent na Strojarskom fakultetu. Od 2004. je redovni profesor na mostarskom Sveučilištu, predaje i na poslijediplomskom studiju, a od 2007. profesor je i na Filozofskom fakultetu gdje predaje predmet Upravljanje ljudskim resursima.

 

1994. godine učlanio se u Hrvatsku demokratsku stranku (HDZ), a dvije godine kasnije izabran je za predsjednika Županijskog odbora stranke. Tijekom 1997. preuzima Gradski odbor HDZ-a Mostara. Godinu kasnije je dopredsjednik HDZ-a. Od 1998. do 2001. je zamjenik premijera i ministar financija u vladi Federacije BiH. Na općim izborima 2002. izabran je za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda.  Za predsjednika HDZ-a izabran je 2005.godine.

 

U imovinskoj kartici prijavio je stan i kuću u Mostaru, vikendicu te stan u Hrvatskoj u vlasništvu supruge. Mediji su sredinom 2013. objavili da je uz rijeku Radobolju u Mostaru sagradio vilu vrijednu pet milijuna maraka. U jednom intervjuu za Oslobođenje Čović je komentirao ove medijske napise kazavši:

 

"Meni je 58 godina, profesor sam. Imam 33 godine radnog staža, a s obitelji i 60 godina, tako da svaku marku koju sam zaradio, uložio sam i rukama svojim sam zaradio. Ne postoji nijedna osoba od 3,5 milijuna stanovnika koja može kazati da sam ikoga povrijedio, neuljudnošću, ucjenjivanjem, ili bilo ko da je dao jednu lipu za nešto što nisam zaslužio. Ponosan sam na ono što imam, što sam napravio, bez obzira kako će ko na to gledati."