DUVNJAK: Političari na vlasti će uvijek iznositi statistiku kojom će dokazivati da se stanje za vrijeme njihove vladavine popravlja, da pozitivni procesi jačaju. Nažalost, život običnog čovjeka je sve teži i pred njim je ostao samo jedan problem, kako ‘uvezati život’ od prvog do prvog u mjesecu, prehraniti porodicu, platiti komunalije, školovati djecu... Zaduženja države i apatija društva rastu, standard opada. Stanje nije dobro! Rad Parlamenta FBiH je bio skroman. U određenim oblastima napravljeni su značajni pomaci, dobro je što smo donijeli set antikoruptivnih zakona, u nekim oblastima stvari se nisu pokrenule s mrtve tačke. Ustavne reforme stoje. Neustavni puč, prije dvije godine, kada je SDA izbačena iz vlasti, rezultirao je narušavanjem ugleda i slabljenjem produktivnosti Federalnog parlamenta.
NR: Spadate u red najaktivnijih parlamentaraca u našoj zemlji. Šta smatrate Vašim najznačajnijim rezultatima?
DUVNJAK: Po ocjeni nekih nevladinih organizacija spadam u pet najaktivnijih parlamentaraca. Predlagač sam nekoliko važnih zakona i inicijativa. Između ostalog, usvojen je moj prijedlog Zakona o napuštenim stanovima, kojim se omogućio otkup stanova boračkim porodicama, usvojene su Dopune krivičnog zakona kojim se, prvi put, kaznom zatvora sankcionira javno negiranje genocida i svih ratnih zločina. Supredlagač sam Zakona o mladima i Zakona o volonterizmu. Usvojene su inicijative za smanjivanje putarina, za rješavanje problema napuštenih životinja, za privatizaciju u sportu, za reforme zapošljavanja i druge.
NR: Pokrenuli ste inicijativu za reforme sektora zapošljavanja. Koji su glavni ciljevi i razlozi?
DUVNJAK: Ogromna stopa nezaposlenosti traži veliki zaokret u politikama zapošljavanja i reforme u nekoliko sektora. U BiH postoji čak 14 javnih službi zapošljavanja, koje godišnje ‘pojedu’ skoro 258 miliona KM. Veoma je nizak nivo efikasnosti ovih službi i javnih politika zapošljavanja. Skoro polovina evidentiranih nezaposlenih su na zavodima zbog zdravstvenog osiguranja i više od 20 drugih beneficija. Nigdje u regionu i u Evropskoj uniji pravo na zdravstveno osiguranje se ne veže uz radni status. Nedavno je usvojena moja inicijativa kojom se obavezuje Vlada FBiH na hitne reforme u oblasti rada i zapošljavanja. Biroi za zapošljavanje moraju imati efikasniju ulogu na tržištu rada i ponuditi kvalitetne programe za posredovanje. U BiH na jednog penzionera dolazi tek nešto više od jednog zaposlenog (1,13 zaposlenih). Nažalost, dok broj zaposlenih opada, raste broj penzionera, i samo je pitanje dana kada će se ovi brojevi izjednačiti, a poznato je, medicinskim žargonom rečeno, kad se “pritisci” izjednače, tad organizam kolabira. Mladi ljudi nakon školovanja dugo traže posao, gube nadu i radne navike, zbog egzistencijalnih problema kasno zasnivaju porodicu i propuštaju priliku da rade kad su biološki i društveno najproduktivniji. Dakle, brojni su razlozi za opravdanost ove inicijative. Lobirao sam da Zenica postane grad
NR: Veliki ste ljubitelj sporta, sportski radnik, navijač. Koliko ste pomogli sportu?
DUVNJAK: Stanje sporta u cijeloj zemlji je veoma teško. Mnogi sportski klubovi se gase, a i oni koji se ne gase, teško preživljavaju. Nedavno usvojeni Zakon o naplati i djelomičnom otpisu dugovanja sportskim klubovima je prvi pravi korak u procesu ozdravljenja sporta. Bio sam zagovornik usvajanja ovog Zakona, jer je ovo šansa da se klubovi finansijski stabilizuju, da se uozbilji njihovo upravljanje i funkcionisanje, da otvorimo vrata kapitalu i svježim investicijama u sport i sportsku infrastrukturu, a država da naplati značajan dio potraživanja. Uz ova rješenja, zalažem se i za sankcioniranje svih pojedinaca koji su godinama praveći “račune bez krčmara” uvalili u blato brojne klubove. Federalni parlament je usvojio moju inicijativu kojom se obavezuje Vlada FBiH da utvrdi Zakon o privatizaciji/svojinskoj transformaciji u sportu. Profesionalni klubovi moraju doživjeti svojinsku transformaciju iz udruženja u privredna društva, mora se definirati poreska politika u sportu, sportska imovina, te uloga menadžera tj.posrednika u sportu. Trebamo shvatiti da dolaze vremena kada će se iz javnih budžeta uglavnom moći pomagati amaterski, školski i rekreativni sport.
NR: Koliko ste, kao dokazani lokal-patriota, uspjeli pomoći i rodnoj Zenici?
DUVNJAK: Vjerovatno mnogo manje nego što sam istinski želio. Dao sam podršku povoljnom kreditnom zaduženju za izgradnju GGM-a i za vodovodno-kanalizacionu rekonstrukciju, uložio sam amandman na Zakon o prekršajima, kojim se prekršaji iz oblasti zaštite okoliša drastičnije kažnjavaju. Zajedno sa pojedinim kolegama Zeničanima tražio sam otvaranje Kancelarije federalnog inspektora za okoliš u Zenici, koja počinje sa radom. Za samo nekoliko glasova oboren je amandman kojim bi se osigurala dva miliona KM za dogradnju stadiona Bilino polje. Tražili smo izmjene Zakona o pripadnosti javnih prihoda kojim se uz već postojeće kriterije trebaju uzeti kao relevantni i parametri vezani za izvoz, proizvodnju, stvaranje nove vrijednosti. Od toga kako se sredstva raspodjeljuju, zavisi kakav je standard i pozicija prosvjetnih i zdravstvenih radnika, policije, kakva je socijalna i boračka zaštita. Ponosan sam, što smo uspjeli donijeti Zakon o gradu Zenica, kojim se otvara nova šansa za razvoj. Otvoreno sam lobirao da prođe Zakon, koji je skoro osam godina, iz nejasnih razloga, čekao usvajanje.
NR: Kako vratiti ugled politici i javnom poslu?
DUVNJAK: Političari trebaju vratiti politici čestitost, odgovornost i moral. Obrazovni sistem treba educirati građane da steknu znanje i iskustvo za korištenje demokratskih mehanizama. Od izbora do izbora se dešavaju promjene, ali samo personalne. Mijenjaju se čak i stranke na vlasti, ali problemi ostaju isti, jer se ne mijenjaju politike i prakse. Nepotizam je vidljiv na svakom koraku. Zapošljavanje u mnogim javnim firmama ide po principu, “snahu za zeta, sina za kćerku, sestrića za bratića” i tako unedogled. Onaj ko nema nikoga, ostaje u beznađu.
NR: Kakva je perspektiva Bosne i Hercegovine?
DUVNJAK: Generacija naših očeva je ostvarila hiljadugodišnji san o slobodi, državi, pravu na identitet, jezik i dostojanstvo. Da li smo mi danas dorasli ovim dostignućima? Mnogo je negativne energije, destrukcije. Svakoj konkretnoj akciji koja se poduzima i planira nekritički se nalazi masa nedostataka. Najbolji primjer je Zenica. U regiji su prepoznati vizionarstvo i ogroman trud gradonačelnika Husejina Smajlovića, čovjeka koji je probudio i preporodio naš grad. Pazite, nije riješio sve probleme, neće ih niko nikad ni riješiti, ali je otvorio mnoge pozitivne procese u ovom gradu, nije se bavio drugima, okrenuo se poslu i sa raspoloživim resursima izgradio mnogo. Vjerujem da bi i on bio najsretniji da je do sada riješeno i pitanje pasa lutalica, grijanja, bolje zaštite okoliša itd. Kod nas, svi sve znaju, svi moraliziraju, svi o svemu nekompetentno govore. Opterećeni smo pričom tj. mitom o našem talentu i pameti, malo nas istinski radi i stvara. Moramo svi raditi više i biti bolje organizirani. Naš narod očekuje da neko lupi šakom o stol, čarobnih i bezbolnih rješenja nema. Moramo poštovati propise, sistemski, strpljivo i odgovorno raditi. Na vlast treba vršiti direktni i stalni pritisak, a ne spavati po četiri godine, i onda popaliti, sasvim zasluženo, otuđenu vlast, ali i veoma nepatriotski rušiti i paliti institucije, zajedničku imovinu, državnu zastavu. Lična odricanja, obrazovanje, odgovornija vlast i društveni optimizam vratit će Bosnu i Hercegovinu na normalnije kolosijeke.
DUVNJAK: Korupcija i socijalna nepravda razaraju državu i kvare društvo. Male šanse za napredak ima zemlja u kojoj je regres direktora Razvojne banke u nivou četiri rudarske plate ili mjesečna primanja parlamentarca u rangu jednogodišnje penzije bivšeg radnika, profesora, ljekara, policajca... Tražio sam na Parlamentu da se ispita, kako je moguće da je izrada dokumenta od tridesetak stranica “Pravila i postupci za izradu zakona i drugih propisa”, koji je predložila Vlada FBiH, koštala skoro nevjerovatnih 770.000 KM? Koji pravni eksperti i od koga su naplatili ovu sumu? Mnogi šute. Dosta je više! Možda griješim, volio bih da nisam u pravu. Da li je moguće da ovo društvo nema dovoljno novaca za studije zaštite u rudnicima, da nema dovoljno novaca za djecu i porodilje, da nema dovoljno novaca za pomoć stanovnicima u poplavljenim područjima, a neko, i to legalno, kroz institucije sistema krade i otima. Otvoreno pozivam SIPA-u i nadležne pravosudne institucije da pokrenu istragu u ovom slučaju."
Razgovarala:
Elvira Šaćirbegović (Naša riječ)
