Prema raspoloživim podacima, poginuo je u pokušaju pobunjenika da zauzmu zatvor El-Safira, poznat po zlostavljanju zarobljenika i protivnika režima. Iako nas primaju ljubazno i gostoprimljivo, Šabićevi odbijaju fotografiranje, ističući da ih boli što Muaza smatraju teroristom.
Njegov brat Ilijas kaže da Muaza niko nije mogao odgovoriti od toga da ide u Siriju. Majka Nura ga je ispratila iz kuće jednog petka sredinom marta. Kaže da joj o njenom sinu nikad niko nijednu lošu riječ nije rekao. Ilijas priča kako je njegova majka imala petoricu sinova boraca.
- Nijaz je poginuo na visočkom ratištu, ja i još jedan brat ranjeni smo u akcijama. Muaz se bavio proizvodnjom i trgovinom medom, sezonski, ostalo uglavnom poljoprivredom, živio je s majkom ovdje, u selu - nastavlja Ilijas. Ukućani navode da niko ne krije da je Muaz išao u Gornju Maoču, a lidera tamošnje vehabijske zajednice Nusreta Imamovića poznavao je od prije rata, jer je on rodom iz sela udaljenog nekoliko kilometara od Puhovca. U Siriji nije boravio ni mjesec, jer je krajem marta napustio BiH letom iz Sarajeva za Istanbul. Članovi porodice kažu da se javio iz Turske, da je rekao da ne brinu i da će sve biti uredu.
- Bio je uporan, htio se boriti. Znamo da je otišao s nekoliko momaka iz Kaknja i Zenice i da je to bio isključivo njegov izbor i volja. Za to je štedio novac, pripremao se i, ako ga majka nije mogla odgovoriti od toga, ne vjerujem da bi iko na dunjaluku mogao - navodi Ilijas. U Siriji islamski borci koriste uglavnom „ratna” imena. Tako je ove sedmice objavljeno da su u napadu na isti Asadov zatvor poginuli izvjesni Ebu Merdija i Ebu Bera, za kojeg je utvrđeno da se zove Eldar Kundaković i da je iz Novog Pazara. I sa Šabićem su poginula najmanje trojica dobrovoljaca u pobunjeničkim redovima, ali njihov pravi identitet i porijeklo nisu objavljeni.