Od 1996. godine, gospođa Hrnkaš radi u zeničkom bibliotekarstvu, dugo kao direktorica Biblioteke, a još duže u službi promocije pisane riječi u cijelom gradu.
- Najsretniji su ljudi koji rade ono što vole, - komentariše ova diplomirana bibliotekarka, kojoj je najveći ponos zaostavština u školskim bibliotekama, naročito onim koje su, nakon rata, oporavljene u savremene čitalačke uglove, koji samim interijerom doprinose raspojasanosti dječije mašte. Kao mali, multikulturalan, djeci ugodan, prostor koncipirano je Dječije odjelenje Opšte biblioteke u Radakovu, ali i mnoge druge školske biblioteke u Zenici, čije je rukovodionice gospođa Hrnkaš ‘zarazila’ naprednim viđenjem bibliotekarstva.
Danas je, zahvaljujući Slavici Hrnkaš, sadašnjem direktoru, Midhatu Kasapu i ostalima u timu zeničke biblioteke, ova ustanova uključena u međunarodni informatički bibliotečki sistem, pomoću kojeg se nabavljaju raznorodni naslovi, potrebni čitalačkoj i stručnoj publici. Opšta biblioteka u Zenici, među rijetkima u BiH, ima plan šta činiti do 2015. godine, nakon čega se prave novi srednjoročni planovi rada. - Kad znamo šta hoćemo lakše je ići ka cilju, - kaže Slavica Hrnkaš, otkrivajući nam da želi doprinijeti da zenička biblioteka preraste u biblioteku 21. vijeka, sa svim modernim sadržajima, naslovima i prostorima, jer takve biblioteke itekako mogu preporoditi sredinu u kojoj se nalaze. Kaže da je gotovo izvjestan prelazak Opšte biblioteke iz sadašnjeg u prostor uz pomoć kojeg će se sigurno moći odgovoriti svim izazovima savremenog bibliotekarstva.
Pogađate, riječ je o prostoru Gradske kafane... Priznajući da je čitalačka publika u Zenici danas malobrojna, Hrnkaš otkriva kako su posjetioci i članovi zeničke biblioteke strastveni zaljubljenici u pisanu riječ i da se, između ostalog zahvaljujući toj činjenici, ne plaši za budućnost knjige u svom gradu.
- Uprkos tome što se priča da je knjiga u krizi i da će e-knjiga uništiti biblioteku, znamo da se čitalo oduvijek. Tako će i ostati, samo što se pisana riječ danas nudi u različitim oblicima. Lično nemam ništa protiv e-knjiga, moja djeca čitaju knjige na uređajima, koji su praktični jer u malo pohranjuju mnogo. Ipak, knjiga ima svoj miris i teksturu, čitati se treba svim čulima. Mislim da kriza knjige, ipak, ne postoji. Pokazuje to strastvena zainteresovanost naših čitalaca, njihova zahtjevnost, ali i pozitivne ocjene našeg rada, - kaže Hrnkaš i dodaje kako se nada da će uskoro doći vrijeme kada će država preuzeti obavezu nabavljanja svih novih naslova koji se proizvedu u BiH, za bh. bibliotečki fond. Uskoro će ljeto i naša sagovornica poziva sve vas da posjetite brojne programe Ljeta u biblioteci.
