Osim smanjenja PDV-a na hranu, predstavnici sindikata tražiće određene zaštitne mjere, kao što je osiguranje finansijskih sredstva iz Vlade, ili banke koja bi se usmjerila na nabavke pšenice, kako bi preduhitrili prijeteću glad na prostoru BiH, piše “Večernji list”, izdanje za BiH. Cijena osnovnih namirnica u BiH povećana je gotovo 100 odsto u posljednje dvije godine. Jedna porodica u BiH troši u prosjeku više od 50 odsto svojih prihoda na hranu, a porodice u EU troše 15 odsto.
“Potrošači u BiH suočavaju se s povećanjem u obliku “skrivenih troškova”, pri čemu proizvođači i prodavači prepakuju proizvode kako bi smanjili količine, ali naplaćuju istu cijenu. Tu su i “tiha povećanja”, odnosno stalan porast cijena za do jedan posto u određenom razdoblju, što potrošači ne mogu odmah primijetiti”, izvještava agencija SETimes.
U posljednjem izvještaju Svjetske banke, koje je posvećeno analizi ekonomije zemalja u jugoistočnoj Europi, naglašeno je kako će zbog porasta cijena hrane u svijetu doći do povećanja siromaštva najviše u BiH, Kosovu, Albaniji Makedoniji. Ako bi cijene hrane porasle za pet odsto, najviše bi porasli troškovi jedne porodice u Makedoniji i Albaniji, dok bi troškovi domaćinstava u BiH, Srbiji i Crnoj Gori ograničeno rasli.
“Povećanje siromaštva je obično veće u zemljama gdje je siromaštvo od početka bilo veće i u seoskim područjima, više nego u gradskim. S obzirom na to da siromašnija domaćinstva veći dio proračuna troše na hranu, ova domaćinstva bi bila teže pogođena novim poskupljenjima”, navodi se u izvještaju.
“Kupovna moć kod siromašne populacije u BiH bi pala za 2,7 odsto, a kod ostatka populacije za 2,1 posto. Ako dođe do povećanja cijena hrane, kod siromašnog sloja stanovništva najviše bi pala kupovna moć u Makedoniji za 4,1, u Srbiji 3,3, u Albaniji 3,2 i na Kosovu 3,1”, stoji u posljednjoj ekonomskoj analizi Svjetske banke posvećene ekonomiji zemlja jugoistočne Evrope.