- da industrijska proizvodnja u Kantonu bilježi pad oko 7%;
- da je smanjen ukupan broj zaposlenih i da iznosi 67.829;
- da je povećan broj nezaposlenih lica i da iznosi 69.419;
- da je prosječna plaća zaposlenika od 713,43 KM, najniža u Federaciji BiH, izuzev Posavskog kantona;
- da su negativna kretanja najviše izražena u sektoru građevinarstva.
I pored svih prepreka Kanton je zadržao lidersku poziciju u izvozu i čini oko 1/3 ukupnog izvoza Federacije BiH, odnosno 1/5 izvoza Bosne i Hercegovine, sa ostvarenim suficitom od cca 38 miliona KM. Sagledavajući mjere i aktivnosti koje bi nadležni državni organi morali preduzeti radi poboljšanja stanja u oblasti privređivanja, veće uposlenosti privrednih kapaciteta Kantona i privlačenja stranih i domaćih investicija, Upravni odbor Komore pored ranije upućenih prijedloga nadležnim organima izvršne i zakonodavne vlasti između ostalog prioritetno predlaže i zahtijeva:
da se ukupno političko stanje na svim nivoima vlasti što prije stabilizira i da se aktivnosti izvršnih i zakonodavnih organa usmjere na konkretno olakšanje i rasterećenje uslova privređivanja na koje već dugo ukazuju organi ove komore;
da se u realizaciji infrastrukturnih investicionih projekata a naročito na dijelovima koridora Vc, koji prolazi kroz ovaj kanton, obavezujuće, više koriste građevinski materijali i radna snaga sa područja ovog kantona (cement, kamen i drugo), jer to sada nije slučaj, a postoje ozbiljni nagovještaji da će se ova praksa nastaviti naročito u pogledu većeg angažovanja inozemnih radnika i za manje složene poslove;
da se prioritetno pristupi realizaciji izgradnje bloka 8 u „Termoelektrani Kakanj“ u vrijednosti od 450 miliona eura, kao najvećeg investicionog projekta u Kantonu, u čijoj realizaciji najmanje 50% mogu i trebaju učestvovati kompanije iz metalskog i građevinskog sektora ovog kantona;
da se prilikom kreiranja budžeta na svim nivoima za 2013. godinu predvide i provedu konkretne i mjerljive veće uštede u javnom sektoru;
da se cijene energenata koje kontroliše država (električna energija, plin, ugalj, drvo) isporučuju izvoznicima pod povoljnijim uslovima kao vid konkretne podrške države povećanju izvoza kao strateškom državnom cilju;
da se budžetski deficiti ne rješavaju ciljanim inspekcijskim kontrolama u kompanijama koje legalno posluju i ispunjavaju svoje obaveze prema državi i njihovim kažnjavanjem „po svaku cijenu“ jer se time dovodi u pitanje i njihov daljnji opstanak i rad;
da se primjenom dozvoljenih mjera reciprociteta ograniči i kontroliše uvoz svih onih roba koje proizvodimo u dovoljnim količinama i kvalitetu;
da se od strane FERK-a utvrde tarifni stavovi u korištenju električne energije za privredne subjekte pod povoljnijim uslovima a ne kao što je to sada slučaj samo noću, subotom i nedjeljom, o čemu će se Privredna komora obrazloženim zahtjevom direktno obratiti FERK-u.
