28 Februar 2020
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
petak, 21 Septembar 2012 21:57

Prenosimo: Fikret Pljevljak

Naš prijateljski portal Visoko.co.ba objavio je danas intervju sa premijerom ZDK Fikretom Plevljakom. S obzirom da se u njemu nalazi niz odgovora na zanimljiva pitaja, intervju prenosimo integralno.

 


Vlada kantona je, kako se kaže u zvaničnom saopćenju, ispunila svoju zakonsku obavezu i isplatila regres za 8.420 korisnika u iznosu od 3.311.619KM. Kako ste obezbjedili ovaj novac, ako znamo za Vaše izjave iz januara mjeseca ove godine date Federalnom Radiju o tome kako je ZDK pred bankrotom? Da li je tačna izjava ministra finansija da su sredstva obezbjeđena iz kredita MMF-a i ako jeste koliko je to ljudski opravdano u okolnostima u kojima se nalazi ostalih 400.000 građana ovog kantona koji jedva preživljavaju?


Pitanje bankrota budžetskih organizacija je jako interesantno pitanje. U smislu zakonskog uporišta to sada nije moguće provesti u Bosni i Hercegovini. Mogli ste čuti u medijima da su u nekim drugim zemljama bankrotirali gradovi koji su, po veličini, isti ili veći od BiH. Međutim, ne bih volio da se na ovaj način, ukoliko bi narednim izmjenama zakona postao moguć, oštete oni čija su potraživanja moralna i realna. Da je bankrot kantona zakonski moguć, Zeničko- dobojski kanton bi već ispunjavao uslove za to.

Novac za regres je obezbjeđen iz redovnih budžetskih priliva i nije realiziran na štetu ostalih budžetskih korisnika. Regres nije isplaćen iz sredstava MMF- a, niti je to moguće uraditi. Regres je, sa stanovišta realnih potreba onih koji su ga dobili, moralno ispravan. Plate policajaca, prosvjetnih radnika, radnika u kulturi, zaista su, iako redovne, i male i nedovoljne i to je bio motiv za isplatu regresa. Zatim, činjenica što su prosječne plate u ZDK, od deset kantona, tek na osmom mjestu. To je činjenica za nevjerovati s obzirom na ukupni ekonomski doprinos Zeničko- dobojskog kantona u Federaciji BiH i Bosni i Hercegovini. S druge strane, realnost je da većina građana našeg kantona nema ni tolike plate, pa tako ni redovne, a o regresu da ni ne govorimo. Sa tog stanovista, uistinu, moralno je upitno da li budžetski korisnici trebaju dobiti regres. Iz tog razloga premijer i svi ministri u Vladi ZDK su se dobrovoljno odrekli prava na regres i ta sredstva će biti utrošena u stipendiranje i socijalna davanja.

 

Pozivam se ponovo na zvanične podatke, tačnije na 43 miliona KM duga na osnovu sudskih izvršenja koji, u konačnici, sa kamatama dosežu 70 miliona KM. Ova situacija je bila poznata i prije nego ste se primili funkcije premijera. Svjesno ste prihvatili tu obavezu i ubrzo postali meta otvorenih napada određenih medija, pojedinaca i dijela sindikata, prevashodno iz Zenice. Štetni politički potezi, sporni ugovori i greške su nastajali u mandatima Nedžada Polića i Miralema Galijaševića. Moje pitanje glasi, da li ste ovim povodom poduzeli neke konkretne mjere ka istražnim radnjama i pozivanju na odgovornost za pričinjenu milionsku štetu koju plaćaju svi porezni obveznici u ZDK?

 

Da, greške zaista jesu učinjene i to od strane pojedinaca i institucija na kantonalnom nivou, ali i na federalnom nivou i to ne samo od strane „političkih“ institucija i pojedinaca, nego i pojedinaca iz sindikalnih institucija. Pitanje njihove odgovornosti u ovom, ali i nekim drugim slučajevima loših zakonskih rješenja je pitanje sazrijevanja bosanske države. Kada oni budu odgovarali za loše zakone i za loša zakonska rješenja koja su predizborno ulagivanje biračkom tijelu onda možete biti sigurni da je naša domovina krenula dobrim putem ka pravnom ustrojstvu, parlamentarnoj demokratiji, suzbijanju korupcije i razvijanju osjećaja odgovornosti prema građanima koje zastupaju. Za štetne posljedice tih ugovora ništa manja nije ni odgovornost pojedinaca iz pojedinih sindikalnih rukovodstava. Interesantno je da su i danas na sceni ljudi koji su potpisivali i ugovore i nekakve protokole koji su doveli do ovako teške i komplikovane situacije i štete koja može ugroziti egzistenciju, prije svega, onih koje bi ti ugovori, kao, trebali štititi. Očito je da su takvi ugovori i protokoli bili u cilju očuvanja pozicija u političkim i sindikalnim funkcijama a da su, praktično i objektivno, nanosili štetu i građanima i pojedincima.

Ukupan dug, po tim osnovama, dostigao je skoro polovinu Budžeta ZDK. To je toliko teško breme za život onih koji ovise o budžetu da za takve loše posljedice neko, bez obzira o kome se radi, uistinu mora odgovarati. Niko ne smije uzimati novac od djece i iz dječijeg dodatka, od trudnica, od majki na porodiljskom odsustvu, od boračkih populacija, od socijalnih kategorija, od ionako malih poticaja razvoju privrede i poljoprivrede, da bi isplaćivao dugovanja nastala po osnovu nerealnih, štetnih i tendencioznih ugovora.

Da podsjetim, ovdje, i na čitav niz privrednih kolektiva koji su došli u vrlo teško stanje ili stanje predstečaja ili stečaja, dobrim dijelom, na osnovu tužbi po osnovu tih sudskih presuda. Imamo situacije da se iz fabrika iznose mašine, na autobuskim stanicama se plijene autobusi, pa radnici ostaju bez sredstava za rad. Pa i vi ste u Visokom imali takvih slučajeva. Svi koji čekaju ta potraživanja neka pitaju one koji su im obećavali te novce zašto su ih doveli u takvu situaciju i zašto su ih prevarili. I na kraju, moralno je i pitanje diskriminacije onih koji nisu tužili po osnovu kolektivnih ugovora. O njima niko ne govori. I reći ću vam jedan nevjerovatan primjer. Radnik u administraciji kantona podigao je kantonalni kredit koji ne vraća. Tužio je kanton po osnovu tih nerealnih kolektivnih ugovora i sada hoce da „prebije“ obaveze po kreditu sa tužbom koju je podnio.

 

Kada smo se već dotakli i Sindikata, ne mogu, a da ne primjetim različit pristup sindikata policije u odnosu na osnovno i srednje obrazovanje. Dok ovi drugi konstantno traže Vašu smjenu, sa Sindikatom policije ZDK razgovarate drugačijim tonom?


Sindikat policije zastupa interese svih policajaca. Vrlo su realni i odgovorni u svom radu i bez obzira na težinu tih razgovora i pregovora uvijek su korektni i civilizirani i nikada nisu obmanjivali svoje članove.

Isti takvi su i Sindikati u obrazovanju, izuzev pojedinaca u nekim organima sindikata koji ugrožavaju realne interese prosvjetnih radnika radi svoje sindikalne karijere. Ipak je bolje i lakše biti sindikalni funkcioner nego držati kredu u ruci i stajati ispred table, a uz ostale privilegije i plata je nekoliko puta veća. A slijede i izbori u sindikatima! Neki se boje vratiti u učionice koje su davno napustili i od tog straha su spremni na sve. Traže smjenu premijera, obmanjuju vlastito članstvo, plaše ga, uslovljavaju, pokušavaju se predstaviti kao nezamjenjivi borci za prava od kojih samo oni imaju realnu korist.

 

Imate interesantan stav o državnim službenicima. Smatrate da je državna služba „bolesna“, a da su državni službenici najvećim dijelom tu zahvaljujući političkom i porodičnom nepotizmu. Takvo stanje doživljavate i kao izvor opšteprisutne korupcije. Kako to promijeniti i zašto su državni službenici baš toliko zaštićeni u odnosu na nas „obične smrtnike“?

 

Zato što su oni pisali zakone koji ih sada štite, a konstatacija o političkom i porodičnom nepotizmu je zaista tačna. Država mora služiti građanima, a ne pojedincima i odabranim grupama. Znate li vi nekoga ko je po osnovu konkursa bez „štele“ zaposlen u Bh Telecomu? Sva moja priča o štetnosti tih zakona odnosi se na moju želju da se zaštite čestiti, dobri, profesionalni i stručni ljudi koji koretno i savjesno obavljaju svoj posao, a da se mangupi koji zloupotrebljavaju silu zakona sklone jer štete ugledu državne službe, administraciji u kojoj rade i građanima kojima trebaju da služe. Pa oni primaju platu da rade svoj posao.

Neka vaši Visočani kažu koliko je kožnih jakni dato po osnovu položaja u državnoj službi, inspekcijama i slično.

 

U Federaciji BiH, naš ZDK bilježi najveći izvoz što je procentualno cca. 34% ukupnog izvoza. Ali isto tako smo statistički na dnu ljestvice po prosjeku plata u FBiH. Ovdje je jasan i očit nesrazmjer. Pojednostavljeno pitanje glasi, zar ne bi trebalo i zar ne bi bilo pošteno da recimo policajac u ZDK ima istu platu kao onaj u KS. Kako je moguće i da li je uopšte ima razloga insistirati na poštenijoj raspodjeli javnih prihoda. Sadašnje stanje prema kojem je neko nekad potpisao i u zakon ugradio odluku prema kojoj najveći dio tog novca ide u Sarajevo u najmenu ruku je diskriminatorski i nepošten spram ostalih kantona.

 

Nažalost to je upravo tako. Mi smo počeli „pricu“ o tome na mjestima na kojima trebamo početi. Moram vam reći da je to, u ovom trenutku, vrlo teška priča, ali mi nećemo odustati. Naša je ustavna obaveza, ali i ustavna snaga, da se zalažemo za interese građana ovoga kantona i mi ćemo to raditi do posljednje sekunde našeg mandata. Dio napada koji se dešavaju jeste, upravo, i iz tih naših nastojanja da građane ZDK učinimo ravnopravnim sa građanima ostalih kantona što sada nije slučaj. Neobjašnjivo je i nevjerovatno da su sredstva Budžeta ZDK po glavi stanovnika najmanja od svih deset kantona, da su sredstva po glavi stanovnika u zdravstvenom fondu, opet, najmanja od svih deset kantona. Teško je objasniti zašto je to tako, ali se to MORA promjeniti. Uzroci su u zakonu o preraspodjeli javnih priroda koji je donesen u periodu kada se nije mislilo o budućnosti. Trebamo pitati političke partije koje su tada vodile ovu državu i ondašnje poslanike iz ZDK zašto je naš kanton doveden u ovakvu situaciju.

 

Iz izvora bliskih SDA sve glasnije se može čuti kako će se u ZDK uskoro formirati nova Skupštinska većina na isti način kako su to uradili SDP i SBB te izbacili iz vlasti SDA. Hipotetički gledano to je i izvodivo ukoliko SDA pridobije skupštinske „ruke“ NSRZB. Imate li neki stav o tome i kako gledate na pokušaj Vaše smjene na taj način?

 

Ako je suština samo borba za vlast, ako neki misle da su zašiveni za javne fotelje, onda nisu izvukli nikakvu pouku iz višedecenijske vlasti. Suština je u borbi za državu i za dobrobit građana. Stanje u kojem je danas Bosna i Hercegovina i njeni građani posljedica je „vladanja“ u proteklim godinama. Ako je neko zaslužan za određene pomake u našem društvu mora biti odgovoran i za teške i vrlo frustrirajuće posljedice koje su danas, svi smo svjedoci, itekako prisutne. U potpunosti podržavam parlamentarnu demokratiju i demokratski i džentlmenski ću prihvatiti i eventualnu novu parlamentarnu većinu. To je politika. Svima nama narod je najveći sudija, a narod je tek počeo da govori. Uopšte nemojte sumnjati da nas naši sugrađani neće staviti tamo gdje nam je zaista mjesto. Svima kojima je narod dao šansu, a nisu je iskoristili za donošenje dobrog ovoj zajednici, svima koje je nagradio istaknutim položajem, a taj položaj su zloupotrijebili za lično bogaćenje i bogaćenje svojim bližnjih, isti taj narod će suditi, sada ili za dvije godine. Pa, neka se boje oni koji su iznevjerili povjerenje čestitog bosanskog naroda.

 

Kao nadopuna prethodnog pitanja, odavde iz Visokog sa distance, odakle se politički mozaik u Zenici vidi mnogo jasnije nego kada ste njegov dio, mogu primjetiti da sve što se dešava u posljednje vrijeme. Javni istupi i izvještaji nekih medija upućuju na to da se pravi uvertira baš za pokušaj Vaše smjene. Prigovara Vam se za „nedostatak socijalnog dijaloga“, pritisci koji dolaze od strane sindikata osnovnog i srednjeg obrazovanja u čemu prednjači Selvedin Šatorović, ide se do te mjere da se na sjednice Skupštine kantona montiraju kojekakva anonimna pisma u kojima Vas klevetaju na najgrublje načine. Kako to komentarišete?

 

U svakom poslu treba biti i džentlmen. Populistička ponašanja, izricanje neistina, podmetanje i slične metode balkanskog političkog djelovanja mogu za kratko biti interesantna i prisutna u javnosti, a dugoročno ne utiču na bilo šta. Takvo ponašanje više govori o onima koji se služe takvim potezima nego o onima kojima se podmeće. Jadni su i prolazni oni koji svoju promociju pokušavaju bazirati na klevetama drugih, a ne činjenjem korisnih i dobrih djela za koja, očito, i nisu sposobni. Sjetite se nekih bosanskih političara koji su se tako ponašali. Gdje su oni sada? Nalaze se tamo u mraku svoga vlastitog beznađa i anonimnosti. Odstupanja, ostavke, smjene i razriješenja zvaničnika su normalna stvar u demokratskim društvima i ja nemam baš nekog zaziranja od toga. Volio bih da se to odnosi na sve one koji žive od naroda, u ovom slučaju i na sindikalne zvaničnike.

 

Visočani mogu primjetiti da vrlo često dolazite i boravite u Visokom. Čak prisustvujete nekim događajima na kojima se ne pojavi aktuelni načelnik Visokog Munib Alibegović, kao u slučaju Crkve Sv.Prokopija. Stičem dojam da u Visokom za vrijeme svojih premijerskih mandata nisu boravila ni „naša“ dva premijera Vehid Šahinović i Vahid Hećo. Ima li neko poseban razlog zašto je to tako osim što je Visoko centar južnog dijela ZDK i kao takvo ima poseban značaj?

 

Nastojimo biti što češće sa našim građanima. Pokušavamo biti prisutni u svim dijelovima Kantona, pa tako i u Visokom. Smatram da svojom dostupnošću i u kontaktu sa građanima možemo imati realnu sliku stanja u kojem se oni nalaze, čuti njihove potrebe i želje, njihova razmišljanja. Takve informacije ne želim dobivati u Uredu premijera. Na kraju krajeva, želim da naši građani znaju da sam ja tu da bih služio njima i da bih radio stvari koje njima trebaju biti od koristi. Jako sam zahvalan našim građanima na otvorenosti i povjerenju kojim me prihvataju. Svaki mandat će proći, redovno ili smjenom izazvanom pojedincima iz određenih sindikalnih rukovodstava (smijeh), a ostaje ono sto je kod nas u Bosni svetinja, obraz koji se ne smije ukaljati.

 

Bliže se lokalni izbori, simpatizeri SDP-a u Visokom u velikoj mjeri imaju osjećaj maćehinskog odnosa KO SDP-a spram Visokog. Opšti je stav da su Zenica i KO SDP-a otpisali Visoko kao navodno bastion SDA. Osim toga iz Zenice i Sarajeva u Visoko samo dolaze izvršne odluke prema kojima upravo iz tih gradova raspodjeljuju određene funkcije koje bi trebale pripasti Visokom na osnovu odličnog rezultata sa Općih izbora. Možete li me kao visokopozicionirani član ove partije demantirati u ovim navodima?

 

Naravno, to nije tako. Visoko je nama jako važno. Govoreći sada kao član SDP- a, a ne kao premijer, zelim reći da ćemo mi u Visokom pobijediti i da ćemo, po ukupnim rezultatima Općinskih izbora biti vodeća politička snaga i u Visokom i u Kantonu. To su, jednostavno, društvena i politička kretanja koja su, u ovom trenutku, na sceni u cijeloj BiH. Ali, naša pobjeda neće biti pobjeda samo za SDP. Mi ćemo našu pobjedu pokloniti svim građanima Visokog i Bosne i Hercegovine, jer parlamentarnu snagu koju ćemo dobiti na taj način ne želimo zarad pojedinaca i odabranih grupa ljudi, parlamentarnu snagu želimo iskoristiti za dobrobit svih građana i naše domovine BiH.

 

Kakav rezultat SDP-a općenito u 12 općina našeg kantona očekujete na narednim izborima. Možete li se usuditi pa prognozirati gdje bi to SDP mogao imati svoje načelnike nakon 07.10., odnosno šta mislite koliko bi OO SDP-a Visoko mogao imati vijećnika u novom sazivu OV Visoko u odnosu na sadašnja četiri mandata kojima raspolažu?


Nakon izbora 7. oktobra Socijaldemokratska partija- SDP će biti vodeća parlamentarna snaga u Zeničko- dobojskom kantonu i na opštinskim nivoima.

 

Hvala za odvojeno vrijeme za razgovor.

 

Hvala vama Adnane na prilici da budem gost portala Visoko.co.ba i da se na ovaj način obratim građanima Visokog.