27 Juni 2019
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
petak, 20 Septembar 2013 05:47

Kako gubimo milione

Negativni aspekt Zakona o akcizama u BiH vezan za denaturirani alkohol oštetio je cijelu hemijsku industriju u BiH, zaključak je analize koju je pod nazivom "Bosanski mamurluk" uradio istraživački centar "Populari".

 

Hemijska industrija je jedan od glavnih nosioca bh. ekonomije sa izvozom većim od 500 miliona KM u 2012. godini. U isto vrijeme, njen razvoj je otežan usljed nepovoljnih zakonskih odredbi. Zakon o akcizama u BiH je stupio na snagu 1. januara 2005. godine, i time je prikupljanje prihoda od akciza centralizirano na području cijele BiH. Dodatni amandmani na postojeći zakon su usvojeni u ljeto 2009. godine. 

 

Negativni aspekt tog zakona vezan je za dio koji se odnosi na denaturirani alkohol, koji je oštetio čitavu hemijsku industriju. Da bi se proizveo čitav niz hemijskih proizvoda, kompanijama su potrebni različiti sastojci od kojih je denaturirani alkohol jedan od ključnih. 

 

Denaturirani alkohol je u osnovi hemijski sastav koji je prošao proces koji takav alkohol čini nepitkim, što znači da može biti upotrijebljen samo u industrijskoj proizvodnji. 

 

- Protivno zdravom razumu, ovaj alkohol je u BiH tretiran jednako kao i onaj od kojeg se prave alkoholna pića (vino, viski) koja možete kupiti u supermarketu. BiH je nametnula visoku akciznu stopu od 15 KM za jednu litru uvezenog apsolutnog alkohola, neovisno od toga da li se koristi kao repromaterijal u hemijskoj industriji ili za proizvodnju alkoholnih pića - navodi se u izvještaju. 

 

U praksi, ovo znači da ukoliko bi hemijska kompanija odluči uvesti jednu cisternu denaturiranog alkohola sa kapacitetom od 35.000 litara, vlasnik kompanije bi morao platiti akcizu u iznosu od 525.000 KM pored same cijene alkohola od 70.000 KM. 

 

Drugim riječima, akciza na alkohol čini skoro 88 posto cijene i nije iznenađenje da mnoge kompanije ne mogu priuštiti uvoz ovog sastojka. 

 

Kao rezultat toga, kompanije su prisiljene da ili u potpunosti obustave uvoz i zaustave proizvodnju čitavog niza proizvoda koji zahtijevaju upotrebu denaturiranog alkohola; ili, da nastave sa uvozom pri tome trpeći velike gubitke. 

 

Analiza samo tri proizvoda u hemijskoj industriji koji čine tek 9,12 posto ukupnog trgovinskog obima ovog sektora, otkriva da su gubici kompanija u posljednjih devet godina veći od 37 miliona KM. 

 

Kompanije koje nastave uvoz uprkos visokim porezima su prisiljene improvizirati i plaćaju firmama iz Slovenije i Hrvatske za usluge obrade ovog sastojka koji se onda uvozi kao finalni proizvod na koji se ne plaća akciza. Pri tome bh. firme trpe gubitke veće od 30 posto prodajne vrijednosti umanjujući profitabilnost svog poslovanja. 

 

- Do danas su pokušaji lobiranja u cilju konačnog rješavanja ovog problema ostali neuspješni. Jednom kada BiH uđe u pregovore sa EU, usvajanje evropskih standarda će riješiti i ovo pitanje. Ali do tada, postoji toliko malih koraka koje možemo napraviti i sami. Ova studija slučaja pokazuje da postoji način da počnemo taj proces - navodi se u analizi "Popularija".