Nakon visokog poraza prošlog mjeseca u gostima od Škotske (0:7), bh. nogometašice su i danas, u drugom kvalifikacijskom meču u okviru grupe 4 za Svjetsko prvenstvo 2015. godine u Kanadi, na zeničkom Bilinom polju poražene od Švedske s 0:1.

Juniorska rukometna reprezentacija Švedske osvojila je naslov prvaka svijeta. Švedska je u finalu Svjetskog juniorskog prvenstva u Bosni i Hercegovine danas u Olimpijskoj dvorani "Juan Antonio Samaranch" pobijedila Španiju sa 28:23 (12:10).

U Areni Zenica završena je prva utakmica 2. kola D grupe 19. Svjetskog juniorskog prvenstva u rukometu, između reprezentacija Švedske i Egipta,u prisustvu oko 600 gledalaca. Pobjedila je, očekivano, Švedska visokim rezultatom  34.21 (16:8). Već nakon prvog poluvremena favorizovani Šveđani imaju prednost od 8 golova (16:8). Oni odlično otvaraju utakmicu i stiču prednost od 3:0, koju stalno povećavaju do kraja poluvremena na + 8 golova.

Sretoh prijatelja i saborca koga upoznah,  te nesretne,  devedesetdruge, i kako se upitasmo za zdravlje, govori nekako sa zadrškom kao da mu  riječi pretrčavaju naki brisani prostor u grlu, na koji sa više strana bije snajper, pa im neda promolit.

Na predstojećem Evropskom dvoranskom atletskom prvenstvu, koje se od  1. do 3. marta održava u Gotheborgu, boje Bosne i Hercegovine branit će bacači kugle Kemal Mešić i Hamza Alić.  Nakon izvrsnih nastupa na proše subote održanom dvoranskom prvenstvu Balkana u Istanbulu oba naša predstavnika s optimizmom putuju u Švedsku.  Mešić je u Istanbulu osvojio bronzanu medalju izjednačivši najbolji ovosezonski rezultat 19.76 m, dok je Alić bio još bolji s 11 cm dužim hicem, što je bio drugi po vrijednosti rezultat na ovom takmičenju, ali je ovaj Zeničanin ostao bez odličja jer je nastupio van konkurencije. 

Ministar za migracije i politiku azila Švedske Tobias Billstrom, potvrdio je za švedske medije da je njegova zemlja uputila pismo članicma EU u kojemu traži ponovno uvođenje viza za građane Srbije, Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Makedonije i Crne Gore. Pismo je odaslano na adrese 26 članica EU, a da Švedska ozbiljno razmatra promjene u politici prema azilantima pokazuje i činjenica da je već najavljena reforma i švedskog zakonodavstva koja tretira ovu problematiku.

 Muzej Kulenović Collection nalazi se u Karlskroni ("Karlova kruna"), baroknom gradu na jugu Švedske koji je na popisu svjetske baštine UNESCO-a. Iako je zdanje u kojem se nalazi muzej već na prvi pogled veoma zanimljivo teško je pretpostaviti da se tu čuvaju djela najpoznatijih svjetskih umjetnika, a još manje je očekivati da muzejski fundus pripada jednom Bosancu. Kustos u muzeju i predstavnik nasljednika ove impozantne kolekcije je Rizah Kulenović, Bosanac, Zeničanin koji je BiH napustio još prije mnogo godina zbog, kako je novinarki FENA-e ispričao, umjetnosti i slikarstva. To je i razumljivo kad se zna koliko se u BiH (ne)cijeni umjetnost i koliko je od nje moguće uopće živjeti.  

U toku 2011. godine 981 osoba iz BiH podnijela je zahtjev za azil u Švedskoj, a do 25. jula ove godine 1.255 osoba zatražilo je azil, saopćila je početkom sedmice Ambasada Švedske u BiH. „Upravo se dešava ono što smo najavljivali tokom cijelog prošlog mjeseca od kako smo saznali za ovaj masovni egzodus bh. državljana prema Švedskoj s namjerom podnošenja zahtjeva za azil“, kazao je Feni šef Monitoring tima za praćenje primjene bezviznog režima Bakir Dautbašić, upitan da prokomentira ovaj podatak.

Po njegovim riječima, dešava se, dakle, da u isto tako masovnom broju bivaju vraćeni u BiH baš onako kako su u masovnom broju i odlazili.

Posljednjih nekoliko sedmica broj azilanata iz Bosne i Hercegovine u Švedskoj značajno se povećao.Najveći broj dolazi iz općina na području Tuzlanskog kantona, odnosno iz Sapne i Kalesije. Zbog toga je ministra unutrašnjih poslova Tuzlanskog kantona Amira Husića danas posjetio Per Anders Person, otpravnik poslova u Ambasadi Švedske u BiH. Oni su zajedno posjetili i Sapnu i Kalesiju gdje su razgovarali o mogućim rješenjima ovog problema.Danas je upućena jasna opomena da bi bezvizni režim BiH mogao biti ukinut.

U posljednih nekoliko sedmica broj azilanata iz Bosne i Hercegovine u Švedskoj značajno se povećao, a Ambasada Švedske u Sarajevu smatra da je ovaj razvoj događaja zabrinjavajući. Kako su naveli u današnjem saopćenju, lažna je bilo koja informacija koja navodi da Švedska nudi azil osobama čiji se zahtjev temelji na sigurnosnim razlozima bez dovoljne osnove. Teški socioekonomski uvjeti, koji vladaju u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine nisu dovoljna osnova za dobivanje azila u Švedskoj, stoga, finansijski razlozi nikada ne mogu biti dovoljan razlog za dobivanje azila u Švedskoj.