- Kada podnositelj zahtjeva dobije odbijenicu na svoj zahtjev za azil, on će dobiti nalog za izgon i mora napustiti Švedsku, rečeno je u saopćenju Ambasade Švedske.

Uspostavljena je veoma dobra i efikasna saradnja s vlastima BiH, a nikakva novčana pomoć, niti novac u gotovini ne dodjeljuje se onima koji se vraćaju. Svako ko planira putovati u Švedsku da bi zatražio azil, treba biti svjestan da postoji veliki rizik dobivanja zabrane za ponovni ulazak. Zabrana za ponovni ulazak registrira se u Schengen sistemu informacija (SIS) i znači da toj osobi neće biti dozvoljen ulazak na teritorij Schengena u periodu od nekoliko godina. Za one koji su već u Švedskoj s pokrenutim zahtjevom za azil postoji mogućnost da povuku zahtjev i vrate se dobrovoljno kući da bi smanjili rizik dobivanja zabrane za ponovni ulazak. U decembru 2010. Evropska unija je donijela odluku o ukidanju viznog režima za BiH na teritoriji Schengena. Švedska je podržala tu odluku, te i dalje ostaje pri njoj, ali je zabrinuta kada se bezvizni režim zloupotrebljava.

- Neutemeljeni zahtjevi za azil su jedan oblik zloupotrebe prava na međunarodnu zaštitu. Bosna i Hercegovina nastoji postati članicom Evropske unije. Bezvizni režim i način na koji se on koristi, značajne su stavke pri razmatranju uvjeta za članstvom, upozorava se u saopćenju. Od decembra 2010. do juna 2012. godine, 1.565 državljana Bosne i Hercegovine predalo je zahtjev za azil u Švedskoj. Ovakva situacija postala je ozbiljna, a vlada Švedske očekuje od BiH i njenih građana da poštuju značenje i svrhu bezviznog režima. To im daje pravo da kao turisti ostanu u području Schengena maksimalno 90 dana u periodu od šest mjeseci da bi se susreli s rodbinom ili obavili neki posao.

Švedska, također, potiče osobe, koje za to ispunjavaju uvjete, da predaju zahtjev za radne dozvole. U tim slučajevima, mora se predati poseban zahtjev Ambasadi u Sarajevu (ili putem interneta), što je postupak odvojen od procesa traženja azila.