Grad i željezara dijele kotlinu, zbog čudnog sticaja istorijskih okolnosti. Poslije Drugog svjetskog rata, tadašnja jugoslovesnka vlast je namjeravala da pravi novu željezaru, uz rusku pomoć, u blizini Doboja. Ali, jugoslovensko-ruski sukobi 1948. promijenili su planove. Umjesto kod Doboja, jugoslovenske vlasti su odlučile da grade željezaru na temeljima postojeće austrugarske željezare u Zenici.
Željezara je od početka postavljena pogrešno, na dominantnom pravcu vjetrova, tako da svo zagađenje iz njenih postrojenja odlazi na grad. U vrijeme početka izgradnje, postojali su planovi da se grad nastavi širiti u susjednu Lašvansku kotlinu, koja bi se tunelom povezala sa Zeničkom kotlinom, ali su ti planovi napušteni. Tako su mjesto rada i mjesto življenja u drugoj deceniji XX stoljeća ostali u Zenici neraskidivo povezani od jendom kapom punom otrova. Stanovništvo postane bolno svjesno kada se u zimskim maglama sakriju svi otrovi a zrak postane tako gust i težak da se ovdje ne udiše, nego guta.
Posljednjih godina, liječnici i ekološki aktivisti alarmiraju javnost zbog porasta broja oboljelih od malignih oboljenja na području grada Zenice i cijelog Zeničko-dobojskog kantona. Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva na području Zeničko-dobojskog kantona u toku 2011. godine nedavno je otkrio podatke o zabrinjavajućem rastu broja oboljelih od malignih oboljenja. U periodu od 2002. do 2011. godine, ova oboljenja su, sa 20 posto učešća u smrtnosti stanovništva, druga najvažnija bolest zbog koje nastupa smrt, poslije srčanog i moždanog udara. Prema podacima iz izvještaja, broj oboljelih je porastao sa 892 osobe u toku 2002. godine na 1.888 oboljelih 2010. godine i 1774. oboljele osobe 2011. godine. Dok je broj oboljelih od 2003. do 2004. godine porastao sa 1.063 na 1.065 osoba, od tada se broj godišnje uvećava za stotine.
Broj oboljelih posebno raste od 2007. godine, kada je obnovljena integralna proizvodnja čelika u ovom području pokretanjem rada starih postrojenja koja su bila ugašena uoči početka rata 1992. godine.
Željezara je dva puta prodavana i preprodavana, ali pitanje zaštite životne sredine vlasti nisu nikada nametnule kao prioritet. Prvo je 50 posto vlasništva nad željezarom prepušteno Kuvajtskoj investicionoj agenciji, koja je najavila ulaganja u obnovu proizvodnje ali u tome nije uspjela. Potom su Kuvajćani prodali svoj udio u vlasništvu indijsko-britanskoj kompaniji u vlasništvu Lakshmija Niwasa Mittala, jednog od najbogatijih ljudi na svijetu koji je najveći dio bogastva stekao preuzimanjem socijalističkih željezara koje su njihove tranzicijske vlade prepuštale pod bilom kakvim uslovima, samo da neko drugi preuzme brigu o radnicima.
Tako je Mittal preuzeo zeničku željezaru uz obavezu da u nju uloži oko 80 miliona dolara. To za njega nije bio problem jer je svadbu svoje kćerke platio oko 60 miliona dolara, a novu kuću u Londonu oko 120 miliona dolara. Ubrzo po preuzimanju željezare u Zenici objavio je na njujorškoj berzi da je na ovom poslovnom poduhvatu preuzimanja željezare u Zenici zaradio 80 miliona dolara. Kuvajćani su se povukli, a Mittal je preuzeo većinsko vlasništvo u Željezari, dok su lokalne vlasti ostale sa simboličkim udjelom u vlasništvu.
Ugovor o preuzimanju vlasništva nije podrazumijevao obavezu ulaganja u zaštitu životne sredine kao prioritet. Naprotiv, novom vlasniku je omogućeno da pokrene i stara postrojenja koja godinama nisu radila. Obični ljudi i ekološki aktivisti vjeruju da je upravo takvo pokretanje starih postrojenja kao što je Koksara jedan od glavnih razloga povećanog zagađenja. U kompaniji ArcelorMittal Zenica , kako se sada naziva zenička željezara, navode podatke o velikim ulaganjima u modernizaciju proizvodnje i postupno saniranje zagađenja.
Političari, ekološki aktivisti i ljekari imaju različita mišljenja o mogućim razlozima za takav rast broja oboljelih od različitih oblika raka. Sretko Radišić (SDP), predsjedavajući Skupštine kantona na pitanje o mogućem utjecaju zagađenja iz velikih industrijskih zagađivača kao što je željezara ArcelorMittal na pogoršanje zdravlja stanovništva, kaže da građani svakodnevno vide ekološke incidente. “Poslodavca treba dovesti u red i osigurati poštovanje ekoloških normi, ali i sačuvati ovih tri hiljade mjesta u željezari”, kaže Radišić.
Dr. Suad Sivić, v.d. direktor Kantonalnog zavoda za javno zdravstvo u izjavi za Dane kaže da vjeruje da Mittal nije glavni krivac: “Ja mislim da je je veoma kratak period djelovanja Mittala da bi se moglo reći da je on uzročnik povećanog broja oboljelih, ali sigurno da ima utjecaja. Ali, Mittal nije glavni krivac. Glavni krivac bi mogla da bude socijalno-ekonomska situacija.”
Jedno od mogućih objašnjenja za trend porasta, kaže dr. Sivić, može biti da je zdravstvena služba postala spremnija i spodobnija. Bolji rad zdravstvene službe i veća svijest stanovništva mogu biti razlogom za porast broja otkrivenih oboljenja. Stanovništvo postaje svjesnije svojih problema i češće se pojavljuje kod ljekara. Zahtjevi pacijenata za pretragama su učestaliji i mi sada ove bolesti češće otkrivamo nego ranije. Drugi razlog može biti zaista da je riječ o stvarnom trendu porasta, na primjer, zbog onog što smo preživjeli u ratu a sada se ispoljava. Imamo lošu socijalnu situaciju jer ljudi sve teže žive," objašnjava dr. Sivić.
Ekološki aktivista Hasan Kreho, već godinama prikuplja podatke o rastu broja oboljelih od malignih oboljenja na ovom području jer je kao diplomirani inženjer bio uvjeren da će ponovno pokretanje integralne proizvodnje imati posljedice po zdravlje stanovništva. Prve podatke je dobio još 2008. godine od jednog izvora koji je imao veliko razumijevanje za njegovu zabrinutosti o ekspanziji kancerogenih oboljenja u Zenici. Uvjeren je da je ključni razlog porasta broja oboljelih od raka u tome što se “od 2004. godine počelo sa pokretanjem industrijskih postrojenja a da se pri tome nije ništa ili vrlo malo ulagalo u projekte zaštite od štetnih emisija polutanata koji su 100 posto negativnog djelovanja na zdravlje ljudi”. “Mišljenja sam da je politika vladajućih stranaka bila da se pokreće proizvodnja po svaku cijenu i da je bila politički i lično motivisana ne vodeći pri tome računa o posljedicama po zdravlje ljudi”, tvrdi Kreho.
“Nije nepoznato koje materije u tehnološkim procesima u proizvodnji čelika mogu izazvati kancerogena oboljenja. Moram, međutim, napomenuti da ima još industrijskih zagađivača u Zenici koji emituju opasne materije kao što su asfaltne baze, livnice odlivaka, postrojenja za preradu starog metala a sve se nalaze na jednom prostoru radne zone. Inspekcije moraju nenajavljeno kontrolisati rezultate kontinuiranih internih mjerenja koja bi trebalo da vrše svi industrijski zagađivači. Bez promjene politike Vlade Federacije BiH, koja ima 8 posto učešća u vlasništvu željezare, i primjene Zakona koji regulišu ponašanje zagađivača neće se ništa promijeniti na bolje u Zenici”, dodaje Kreho, pozivajujći da se “vlasti u Federaciji BiH suoče sa istinom o broju oboljelih od kancera u Zenici i da se građanima Zenice konačno kaže istina”.
Zabrinjava i visoka smrtnost oboljelih od malignih oboljenja. U se izvještaju navodi da 50 posto oboljelih umre u toku godine. “Najviša stopa umrlih od malignih bolesti je u Brezi, zatim slijedi Zenica pa Visoko”, navodi se u izvještaju. Naravno, broj oboljelih i umrlih je najveći u Zenici, dok stopa pokazuje odnos broja oboljelih i ukupnog broja stanovnika, što izaziva zabune i sukobe statističara, ljekara i ekoloških aktivista.
“U toku 2011. u Registar su upisani podaci za 1.012 novih pacijenata. Od toga broja je 739 novooboljelih, dok su ostali oboljeli ranije, ali nisu bili prijavljeni. To sigurno nije konačan broj novooboljelih, jer od postavljanja dijagnoze do prijavljivanja bolesti prođe izvjesno vrijeme. Sa invazivnom malignom bolešću prijavljeno je 680 oboljelih (bez raka kože), dok je sa rakom kože broj prijavljenih 739. Prema spolnoj strukturi oboljelih od malignih neoplazmi, sa većim procentualnim učešćem obolijevaju muškarci (61,03 posto) nego žene (38,97 posto). Dobna struktura oboljelih od malignih neoplazmi pokazuje najveću zastupljenost osoba u starosnoj grupi od 65 i više godina. Najviše je oboljelih od malignoma traheje, bronha i pluća (159), a muškarci obolijevaju četiri puta češće od žena. Zatim slijede kolorektalne maligne neoplazme, dojke, ženskih genitalnih organa, prostate, itd. Muškarci najčešće obolijevaju od malignih neoplazmi traheje, bronha i pluća, kolorektalnih neoplazmi prostate, želuca itd. Žene najčešće obolijevaju od malignih neoplazmi genitalnih organa, dojke, traheje, bronha i pluća, pa kolorektalnih malignoma”, navodi se u izvještaju.
“U strukturi uzroka smrti od malignih oboljenja u 2011. godini je bio najučestaliji rak pluća i bronha, na drugom mjestu karcinom želuca i debelog crijeva a zatim jetre. Veliki broj je preventabilnih i izlječivih malignoma koji su uzrokovali smrt (rak debelog crijeva, rak dojke, rak želuca, ženskih spolnih organa...) Kod muškaraca je smrtni ishod najčešće izazivao tumor pluća i bronha, zatim tumor želuca pa prostate, jetre i mozga; a kod žena je najčešći uzrok smrti od malignih bolesti uzrokovao tumor dojke, pluća i jetra”, tvrde u Kantonalnom zavodu za javno zdravstvo.
Ministrica zdravlja Senka Balorda je nedavno upozorila da je krajnje vrijeme da se prizna da su maligna oboljenja u porastu u kantonu. Činjenica da je rak pluća vodeće maligno oboljenje u Zenici i Kaknju govori sam za sebe, navela je ona. Zenica i Kakanj su tradicionalna industrijska središta u ovom području.
Hirurg dr. Harun Drljević kao kantonalni poslanik i ekološki aktivista Eko foruma već godinama upozorava na povezanost aerozagađenja i povećanog broja oboljelih od karcinoma. Drljević je ranije otvoreno rekao novinarima “Oslobođenja” početkom godine: “Nedavno sam čuo podatke koji su zastrašujući, a to je da je posebno u porastu broj oboljelih od raka pluća. Ne treba posebno dokazivati, to je Svjetska zdravstvena organizacija Kancelarija u Kopenhagenu dokazala. Kancerogenost pojedinih materijala koji se oslobađaju kao polutanti, pojedinih supstanci tipa benzola, benzoapirena, kadmijuma, olova su takvi. To nije teorija, to je postulat. Ako imate kroz duži vremenski period, a mi imamo u Zenici, izloženost tim polutantima, normalno je da ćete imati povećan broj zloćudnih oboljenja, različitih sistema, ovisno koji su specifični za odredene polutante. Konkretno, benzol izaziva probleme na plućima, mokraćnim kanalima i ima interakciju sa humanom DNK. Dakle, može ući u kontakt sa bebama, sa plodom. Kadmijum izaziva probleme na plućima, olovo teška oštećenja centralnog nervnog sistema, bubrega, jetre... Nema to potrebe dokazivati posebno. Mi ćemo imati ne sad, nego kroz duži period, jer dolazi do fenomena slaganja, povećan broj zloćudnih oboljenja. Mi to već imamo”.
Pijemont u Zenici
Onkološki odjel Kantonalne bolnice u Zenici je otvoren uz regije Pijemont i sada je sastavni dio Onkološke mreže Italije. Samo za radio-terapijski odjel, regija Pijemont je uložila 1,5 miliona KM od ukupno uloženih 4,5 miliona KM. Na otvaranju odjela tadašnji direktor Kantonalne bolnice dr Ibrahim Šišić je rekao: "Radi se o izuzetno važnom projektu za građane ZDK, a posebno za onkološke pacijente sa područja ovog kantona, čiji je broj, nažalost, u stalnom porastu. Pacijenti sada neće morati čekati na usluge u kliničkim centrima koji nisu u mogućnosti da prihvate ogroman broj onkoloških pacijenata koji je evidentan".
ESAD HEĆIMOVIĆ ZA OSSERVATORIO BALCANI E CAUCASO
FOTOS AUTORI PREUZELI OD ZENICABLOG.COM
