28 Mart 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
srijeda, 11 April 2012 09:16

Neobična šuma i Vukova gluma Istaknuto

Autor 
Ocijeni
(0 glasova)

BOSANSKO NARODNO POZORIŠTE ZENICA & 17. MEĐUNARODNA KULTURNA MANIFESTACIJA „ZENIČKO PROLJEĆE“ - Dječija, omladinska i lutkarska scena - Sezona 2011/12. (62. po redu) - Premijera 672.

 


Vladimir Đorđević: Neobična šuma i Vukova gluma

Režija: MUHAMED HAMICA NAMETAK
Koncept scenskog prostora: MUHAMED HAMICA NAMETAK
Oslikavanje scenskog prostora: MENSUR BEGIČEVIĆ
Kostimi i maske: ZIJADA KURTODŽA - VUČAK
Autor songova: VLADIMIR ĐORĐEVIĆ
Muzika: DWD BAND
Koreografija: SEMIR ŠERIĆ
Scenski pokret: SNEŽANA VIDOVIĆ
Lektorica: JOVANA JOKANOVIĆ
Producent: HAZIM BEGAGIĆ
Izvršni producent: MIROLJUB MIJATOVIĆ
Inspicijentica: BORKA JOKANOVIĆ

Podjela uloga

Vuk: HARUN SKENDER, KENAN KASUM
Milica: TAMARA MILIČEVIĆ- STILIĆ, LAMIJA PRGUDA
Marica: NINA MEHIČIĆ, IGDA JARIĆ
Baka: ADNA HASANIĆ, AJLA VALJEVAC
Mama: AMINA HODŽIĆ, AMINA ĆURIĆ
Lovac i Poštar: KERIM DEMIRI, ISHAK JALIMAM


Premijera: Zenica, 11.04.2012. godine.

Predstava se izvodi na Maloj sceni „Žarko Mijatović“ Bosanskog narodnog pozorišta Zenica.


O piscu

VLADIMIR ĐORĐEVIĆ
Rođen 1976. godine u Kraguјevcu. Po obrazovanјu јe diplomirani pravnik, ali se više godina bavi teatarskom umjetnošću – piše drame, glumi i režira pozorišne predstave. Do sada je inscenirano devet njegovih drama, a izvođene su i na međunarodnim teatarskim festivalima u Subotici (Srbija) i Kotoru (Crna Gora). Obјavio je šest knјiga, od koјih јe јedna uvrštena u lektiru za učenike osnovnih škola u Srbiјi.
Napisao je slijedeće drame: Tebe pojem (2002.), Suze ljubavi i Novogodišnje dežurstvo (2005.), Blizanci, Treći srpski ustanak, Milica, Marica i kulturna zavrzlamica, Besmisao rata (2006.), Ko jarićima jede majku?, Uplakana lepotica Milica (2007.), Milutin sa Rudnika i drugari iz šume, Praštanja (2008.), Gnezdo ljubavi, Imam nešto da ti kažem, Škola ljubavi, Na igli, Ako ste nas rodili onda nas volite, Put do čarolije (2009.), Budimir Milunkin (2010.), Mladunče, Balet za nilske konje (2011.), Oženi me majko (2012.).
Režirao je i igrao u dvadesetak predstava, a ostvario je i nekoliko uloga u TV-serijama. Autor je i voditelj raznih televizijskih i radijskih emisija.
Već sedam godina se bavi dramsko-pedagoškim radom i vodi Dramski studio i Pozorišnu radionicu u Kragujevcu. Urednik јe i recenzent nekoliko knјiga.
Dobitnik je nekoliko značajnih priznanja za razne oblasti svoga društvenog djelovanja.
Član јe Udruženјa dramskih pisaca Srbiјe.


O reditelju


MUHAMED HAMICA NAMETAK

Pozorišni glumac, reditelj i pedagog. Rođen je u Mostaru 1944. godine.
Godine 1963. Postaje profesionalni glumac u Pozorištu lutaka u Mostaru, i od tada pa do danas, sa kraćim ili dužim prekidima, aktivno učestvuje u teatarskom životu Mostara i Bosne i Hercegovine.
Odigrao je stotinjak uloga i režirao tridesetak predstava, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u inostranstvu (Italija). Osim u Mostaru, režirao je u Tuzli, Bihaću i Zenici. (Osim predstave Neobična šuma i Vukova gluma u Bosanskom narodnom pozorištu Zenica je režirao predstave: Novčićeva priča K. Mahmutefendića – A. Novakovića (2008.), Petar pan J. M. Barriea – D. Nikolića – I. Kasapovića (2007.) i Pinokio C. Collodia – R. Lavagne (2006.).
Od 1995. do 2000. godine, bio je direktor Pozorište lutaka Mostar. Suosnivač je Škole lutkarstva Sarajevo – Mostar. Selektor je Festivala srednjoškolskog dramskog stvaralaštva u Konjicu.
Bavio se i pedagoškim radom. Na nastavničkom fakultetu u Mostaru, kao saradnik iz prakse, predavao je praktično lutkarstvo, na predmetu Scenski izraz i lutkarstvo.
Autor je dramskih tekstova: Legenda o rijeci Neretvi, Šta satovi sanjaju i Luckaste priče, koji su inscenirani u Mostaru, na pozornicama i ambijetalno. Autor je i mnogih „lutkarskih teatarskih radionica“.
Dobitnik je nekolicine nagrada za glumačka ostvarenja, kao i prestižne internacionalne nagrade Zlatna Pulčinela („Pulcinella d'oro“, Bari, Italija), za ukupni doprinos razvoju lutkarstva.

Čitano 3347 puta