12 April 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
utorak, 13 Decembar 2011 03:05

Treba li nam Zemaljski muzej Istaknuto

Autor 
Ocijeni
(0 glasova)

Uprava Zemaljskog muzeja u Sarajevu najavila je gašenje ove temeljne bh institucije počev od 01. 01. 2012. Posljedica je to dugotrajnog, višegodišnjeg iscrpljivanja djelatnika Zemaljskog muzeja, navodi se u Javnom pismu - reagiranju kojeg nam je uputio Adnadin Jašarević, direktor zeničkog Muzeja. U reagiranju se dalje navodi :

-  Obrazovanoj i probosanski orjentiranoj osobi ne treba tumačiti što Zemaljski muzej znači u domenu čuvanja baštine, kao kultorološki modus vivendi, kao čuvar našeg identiteta. Kako god, izgleda da nam ustanova te vrste nije potrebna. Samodestrukcija bosanskog identiteta, bosanske državnosti djeluje unazad desetak godina očitujući su uglavnom u domenu nebrige o finansijskim temeljima za funkcioniranje muzeja.    

No, bitnije za nas je što takva samodestrukcija zapravo znači. Ukoliko se možemo odreći srednjevjekovne prošlosti države, osmanske, avnojske, mi se zapravo odričemo temelja bosanske državnosti i dajemo za pravo svima, neprijateljima BiH, koji tvrde kako je BiH vještačka tvorevina, a Bošnjaci izmišljeni narod. Upravo u Zemaljskom muzeju, i u drugim muzejima u BiH, čuvaju dokaze o tome da unazad 800 godina bosna traje kao država, da su Bosanci sve to vrijeme sačuvali kontinuitet u zakonodavstvu, organizaciji države, jeziku i pismu, te osobenoj kulturi.

Dakle, nije vrijeme za postavljati pitanje trebaju li nam uopće ustanove poput muzeja, nego da li mi kao narod trebamo prošlost, da li naša država ima prošlost? Ukoliko si dopustimo upasti u zamku birokratskih procedura, u kojoj zapravo tavori cijela država, te nepoštivanja zakona na kojima država počiva, na takva pitanja ne moramo uopće tražiti odgovore. Jer pitanje kojim se naše izvršne vlasti na svim nivoima bave jeste, ko bi trebao finansirati Javne ustanove, dakle i Zemaljski muzej, zapravo na pitanje kako finansiranje izbjeći.

Izlišno je napominjati kako je rješenje za sve probleme moguće naći ukoliko ima volje da se takvo rješenje nađe. Ili se pozivati na zakone... Naime, na stranu nedostatak dobr volje, finansiranje Javnih ustanova iz kulture zakonski je riješeno u Dejtonskom sporazumu, kao i u Ustavu Bosne i Hercegovine. Proizilazi da je samo nezbrinjavanje Zemaljskog muzeja protuustavno, te ga može poticati neko koga bismo morali okarakterizirati kao državnog neprijatelja broj 1. No, u ovih petnestak poslijeratnih godina nebrojeno smo se puta uvjerili kako rat još uvijek traje, samo drugim sredstvima. Uz destrukciju bh političke scene, destrukciju ekonomije, obrazovanja, pridodajmo još i destrukciju muzejske djelatnosti. Naravno da muzeji smetaju neprijateljima Bosne, jer dokazuju suprotno, kako Bosna nije nekakva vještačka tvorevina, jer se upravo muzealci, na prvom mjestu Zemaljski muzej, suprotstavljaju onima koji su našu državu namjereni pocijepati na tri dijela.

Neprijatelje koji umjesto u rovovima sjede u parlamentima ili u ministarskim foteljama mogu shvatiti. Ali ne i one koji se zalažu za opstojnost Bosne i Hercegovine kao države. Nije to više pitanje zakona, niti Budžeta, već pitanje opstanka. Ako pristanemo na to, svi koji se Bosancima smatramo, onda pristajemo biti `repa bez korijena`, te na sve posljedice koje iz neimanja korijena proizilaze. Po meni, najznačajnije psoljedice će biti potpuna deindentifikacija Bošnjaka kao naroda, eliminiranje državnosti Bosanac iz društvenog i političkog života, te na koncu konačno fizičko cijepanje Bosne i Hercegovine.

Ukoliko je sva krv tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu uzalud potekla, onda neka bude...

Čitano 3228 puta