Zenica je cijelo prošlo stoljeće bila industrijski grad, poznat samo po zatvoru i po velikom zagađenju. Nakon rata, željezaru smo prvo poklonili kuvajtskoj, a zatim indijsko/britanskoj korporaciji. Poklonili, jer Zenica time nije dobila ni jednu KM. U augustu 2004. godine potpisan je Ugovor o prodaji željezare, još uvijek skriven od javnosti, po kojem je željezara danas trebala proizvoditi 2 miliona tona čelika, investirati 200 miliona dolara, zapošljavati 4500 radnika, i, najvažnije, investirati u zaštitu okoliša kako bi se omogućilo poštivanje svih zakona i propisa BiH.

OKOLIŠNE DOZVOLE POVEĆALE ZAGAĐENJE

Integralna proizvodnja je pokrenuta 2008. godine, a Federalno ministarstvo za okoliš i turizam je trebalo izdati okolinske dozvole. S kašnjenjem od  2-4 godine, dozvole su izdate i stanje okoliša je počelo da se pogoršava. Umjesto da dozvole dovedu do smanjenja zagađenja, s rastom proizvodnje, raslo je i zagađenje. Godišnje su dozvoljena tri dana prekoračenja koncentracija SO2, a mi imamo više od 200 dana godišnje, bez obzira je li ljeto ili zima, i to svake godine sve više. Pola dozvola je već isteklo, a stanje se i dalje pogoršava.  Nadležni su propustili da reaguju, i uglavnom su samo izmišljali nove izgovore za svoj nerad. Optuživali su nas da lažemo, da hoćemo zatvoriti fabriku, da nisu nadležni oni nego uvijek neko drugi, da se problemi ne mogu riješiti preko noći, da im zakon ne dozvoljava da reaguju, da su za zagađenje krivi sami građani.

Mi već šest godina skupljamo i objavljujemo podatke o zagađenju, animiramo javnost i vršimo pritisak na nadležne. Prije dvije godine organizovali smo protestni marš kojim smo se izborili za monitoring sistem, da barem znamo koliko nas truju. Prošle godine je tako proglašena epizoda uzbune i pokazalo se da ima rješenja, jer su tada poduzete mjere dovele do smanjenja zagađenja u roku od par sati. Međutim, ove godine se ispostavilo da ta mjerenja nisu validna, sistem se pokvari čim se zagađenje približi granici uzbune, a gradska uprava na to ne reaguje. Ne sprovode se brojni zaključci općinskog vijeća niti je ko za to odgovarao. Inspekcija, koja jedina može da kazni zagađivače, naplaćuje simbolično male kazne. Federalno ministarstvo toleriše lažiranje izvještaja o emisijama i to što postrojenja rade bez okolinske dozvole. Kad smo na sve to ukazivali, optužili su nas da lažemo. Mi znamo da smo samo govorili istinu i sada tražimo zaštitu za koju imamo uporište u zakonu. BiH ima prilično dobre zakone, ali ih nismo koristili da nas zaštite. Jedan od tih zakona je Krivični zakon FBiH!

SPISAK KRIVACA

 Tokom šest godina borbe za ekološki održivu Zenicu, identifikovali smo najodgovornije za kršenje pomenutih zakona ove zemlje i prikupili dokaze o njihovoj krivici:

Premijer i Vlada Federacije, za krivična djela Zloupotreba položaja ili ovlašćenja i Nesavjestan rad u službi.

Ministar i službenici Federalnog ministarstva okoliša i turizma, za krivična djela Zloupotreba položaja ili ovlašćenja i Nesavjestan rad u službi.

Direktor i službenici Federalne uprave za inspekcijske poslove, za krivična djela Zloupotreba položaja ili ovlašćenja i Nesavjestan rad u službi.

Gradonačelnik Zenice, Gradsko vijeće Zenica i Služba za komunalne poslove i ekologiju Grada, za krivična djela Zloupotreba položaja ili ovlašćenja i Nesavjestan rad u službi.

Kompanija ArcelorMittal Zenica, za krivična djela Onečišćenje okoliša, Ugrožavanje okoliša napravama, Ugrožavanje okoliša bukom.

Lista odgovornih nije završena. Krivične prijave ćemo podnijeti nadležnom tužilaštvu, od kojeg očekujemo efikasnu i hitnu istragu, te pokretanje krivičnog postupka pred nadležnim sudovima. Na to imamo pravo jer nam to garantuje Arhuška konvencija, koju je BiH ratifikovala 2008. godine, a zatim njene odredbe ugradila u BH zakone. Dakle, postoje zakoni koji nas štite, ali ih mi do sada nismo koristili.

Vratimo zaboravljenu riječ "odgovornost" u Zenicu i u Bosnu i Hercegovinu!

 Zbog ovih članova zakona tužićemo odgovorne:

Član 303: 

Ko kršenjem propisa onečisti zrak, tlo ili vodu, ili na drugi način ugrozi čistoću, kakvoću zraka, tla, vode na širem području i u mjeri koja može pogoršati uvjete života, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do pet godina.

Ko krivično djelo iz ovog člana učini iz nehata, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Ako je krivičnim djelom iz ovog člana prouzrokovana imovinska šteta velikih razmjera, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Član 304:

Ko protivno propisima stavi u djelovanje ili rukuje napravama, ili odstupi od proizvodnih postupaka kojima se oslobađaju štetne tvari koje mogu ugroziti kakvoću zraka, tla, vode na širem području, i u mjeri koja može pogoršati uvjete života, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do jedne godine.

Odgovorna osoba u pravnoj osobi koja kršenjem propisa propusti postaviti naprave za prečišćavanje ili dopusti izgradnju, stavljanje u pogon ili upotrebu pogona koji onečišćuje okolinu, kaznit će se novčanom kaznom i kaznom zatvora do tri godine.

Član 306:

Ko protivno propisima proizvede buku koja može prouzrokovati teže oštećenje zdravlja više osoba, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Član 383.

Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja ne obavivši svoje službene dužnosti, pribavi sebi ili drugom kakvu korist, drugome nanese kakvu štetu ili teže povrijedi prava drugog, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Ako je krivičnim djelom iz ovog člana pribavljena imovinska korist koja prelazi 10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina. 

Član 387:

Službena ili odgovorna osoba u Federaciji koja povredom zakona, drugog propisa ili općeg akta ili propuštanjem dužnosti nadzora, očito nesavjesno postupi u vršenju dužnosti, pa zbog toga pravo drugog bude teško povrijeđeno ili nastupi imovinska šteta koja prelazi 1.000 KM, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Ako je krivičnim djelom iz ovog člana teško povrijeđeno pravo drugog ili nastupi imovinska šteta koja prelazi 10.000 KM, učinitelj će se kazniti kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.