Pokazuje to tržišna projekcija stručnjaka Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, pred početak primjene dvije stope akciza za pivo.
U njoj se kao jedan od osnovnih zaključaka navodi da će, zbog činjenice da će većina uvezenog piva sada biti oporezovano po višoj stopi, to u konačnici donijeti značajan podsticaj domaćim proizvođačima.
Naime, nastupajućim izmjenama će oni koji proizvode do 400.000 hektolitara piva godišnje morati da plate akcizu od 0,20 KM po litru piva. Sa druge strane, pivare koje proizvode više od te količine će plaćati akcizu od 0,25 KM po jednom litru popularnog napitka od hmelja.
Pored ovoga, iz Odjeljenja za makroekonomsku analizu UIO projektovali su i u kojoj mjeri će nova akcizna politika povećati prihode od akciza na pivo. Tako se navodi da efekat supstituacije na visinu prihoda od akciza neće biti od velikog značaja, jer se udio domaćeg piva u strukturi ukupne potrošnje posljednjih godina kreće od 35 do 37 odsto, i to sa tendencijom pada.
Ovo, prema gruboj projekciji, znači da bi uvođenje diferencirane akcize na pivo (akciza i PDV) trebalo da donese dodatnih 1,4 miliona KM za 2014. godinu, 6,8 miliona KM za 2015, 6,9 miliona KM u 2016, a 7,3 miliona KM za 2017. godinu.
Edin Ibrahimpašić, predsjednik Grupacije pivarske industrije BiH i direktor "Bihaćke pivovare", ocijenio je da su nastupajuće promjene pozitivan pomak za domaću industriju piva, ali je dodao da je akcizna razlika od pet feninga preniska, te da u konačnici neće predstavljati nikakvu prepreku za velike uvoznike piva u BiH.
"Naš prvobitni zahtjev je bio da akciza za velike proizvođače bude 0,35 KM po litru piva, ali smo, nažalost, nakon raznih usaglašavanja i 'pravljenja atomske bombe' od politike uvođenja dvije vrste akciza, na kraju spali na iznos od 0,25 KM. Ta cifra je na kraju odobrena, ozvaničena i ona je prošla parlamentarnu proceduru", kaže Ibrahimpašić.
Oni koji proizvode do 400.000 hektolitara piva godišnje moraće da plate akcizu od 0,20, a oni koji proizvode više od toga plaćaće 0,25 KM po litru
On je naglasio da u cijeloj priči umanjenja prvobitno zahtijevanog iznosa od 0,35 KM za velike proizvođače najveću ulogu imaju strani lobiji, koji su u ogromnoj mjeri uticali na ovu odluku.
"Akcizna razlika od pet feninga po litru je zaista beznačajna za velike multinacionalne kompanije, koje su najveći uvoznici u BiH. Mi smo upozoravali da ovako mala razlika ne donosi nikakav benefit domaćim proizvođačima, tako da smatram da o optimističnim projekcijama koje najavljuje UIO za domaće proizvođače neće biti govora", ističe Ibrahimpašić. Kazao je da će multinacionalne kompanije sada plaćati 0,50 KM više po jednoj gajbi piva, a to je trošak s kojim oni i dalje na ovom tržištu mogu da zadrže stare maloprodajne cijene.
Ibrahimpašić dodaje da je tržište BiH veoma specifično i za domaće pivare, otežavajući je tzv. ekonomski nacionalizam, gdje se svi proizvodi iz BiH ne doživljavaju kao domaći, već se kao takvi od strane potrošača tretiraju proizvodi iz Srbije i Hrvatske.
Treba napomenuti da podaci UIO BiH za prvu polovinu ove godine ukazuju da je vrijednost uvoza u BiH za čak 72 puta bila veća od vrijednosti izvoza.
Naime, u BiH je u prvoj polovini godine uvezeno 68.812 miliona litara piva, ukupne vrijednosti od 65 miliona KM. Pivo se najviše uvozilo iz Srbije, Hrvatske, Slovenije, Holandije, Belgije, Njemačke. Istovremeno je iz BiH izvezeno 1.295 tona, ukupne vrijednosti 0,9 miliona KM, a pivo se najviše izvozilo u Srbiju, Hrvatsku, Sloveniju, Austriju.
Domaće pivare bilježe gubitke
Polugodišnji finansijski izvještaji ukazuju da su "Pivara Tuzla" i "Sarajevska pivara" u prvoj polovini godine zabilježile veće gubitke u odnosu na isti period prošle godine.
Tako je "Sarajevska pivara" zabilježila neto gubitak od 1,93 miliona KM, nakon što je u istom periodu prošle godine poslovala s gubitkom od 1,89 miliona KM Istovremeno, "Pivara Tuzla" je u prvom polugodištu zabilježila neto gubitak od milion KM, nakon što je u istom periodu prošle godine poslovala s gubitkom od 718.000 KM.
