Istovremeno, konzularne poslove za bh. državljane pokriva Konzulat Belgije u Zagrebu, a ekonomske Ured za ekonomsku suradnju u Ljubljani. Belgija je u BiH otvorila svoj diplomatski ured, ali su aplikacije za vizu, sve do njihovog ukidanja prije četiri godine, bh. građani predavali u Veleposlanstvu Nizozemske, nadležnom i za izdavanje viza za putovanje u Luksemburg. Najveću kontroverzu ipak je proizvela odluka kanadskih vlasti da 2010. godine zatvori svoje veleposlanstvo u BiH, pa od tada Kanada nerezidentno pokriva BiH iz svog Veleposlanstva u Budimpešti.

Zahtjevi za izdavanje kanadskih viza za bh. građane prvobitno su se podnosili i obrađivali u Veleposlanstvu Kanade u Beču, no uskoro je u Sarajevu otvoren kanadski viza-centar.

Taj centar je ovlašten da prihvati zahtjeve građana BiH za sve privremene kategorije viza (turističke vize, vize za studiranje i radne vize), kao i zahtjeve za putne dokumente građana BiH koji posjeduju kanadsku dozvolu stalnog boravka (permanent residence card). Centar djeluje kao privatna organizacija koja naplaćuje svoje usluge te pomaže građanima da popune aplikacije i po okončanju postupka odobravanja gotove vize istu preuzmu u samom centru. Samo u iznimnim slučajevima građani BiH mogu biti pozivani na razgovor u Veleposlanstvo Kanade u Beču. No, ono što je još važnije za BiH kada je riječ o Kanadi, i to s političkog aspekta, jeste da je ta država članica Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC) te da sudjeluje u donošenju najznačajnijih odluka međunarodne zajednice putem Ureda visokog predstavnika (OHR), a da pri tome nema svog veleposlanstva u Sarajevu.

Uz isto objašnjenje, a to je racionalizacija diplomatsko-konzularne mreže, od septembra 2010. godine svoj ured u Banjoj Luci zatvorila su i veleposlanstva Francuske i Njemačke. Potom su svoje diplomatske misije u BiH zatvorili Portugal, Danska, a nedavno i Albanija. U Bosni i Hercegovini trenutno djeluje 40 diplomatsko-konzularnih predstavništava na razini ambasada, dok Ukrajina ima svoj ured.