Također, pitanja nadležnosti tijela skrbi u pogledu određivanja osobnog imena nisu bila u cijelosti precizirana, te je postojala dvojba u praksi u svezi određivanja osobnog imena, odnosno kada postupa matičar, a kada tijelo skrbi. 

U Nacrtu zakona o osobnom imenu dodani su novi stavci kojima je propisano da se odredbe ovoga Zakona primjenjuju i na osobe koje nisu državljani Federacije BiH, ali su rođene na njezinu teritoriju i upisane u matičnu knjigu rođenih, a imaju prebivalište ili boravište u FBiH, kao i na inozemne državljane koji imaju odobren stalni boravak u BiH ili odobren status izbjeglice u BiH, odnosno odobren status osobe bez državljanstva u BiH, te ne njihovu djecu ako su rođena u BiH, te na promjenu osobnog imena za osobe koje su državljani Republike Srpske. 

Naime, određenim osobama koje nisu državljani BiH, a nalaze se na teritoriju FBiH, bez ove odredbe bila bi onemogućena promjena osobnog imena. 

Nova je i odredba po kojoj se upis osobnog imena u matične knjige rođenih za pripadnike nacionalne manjine na jeziku i pismom nacionalne manjine obavlja na osobni zahtjev. 

Data je mogućnost upisa osobnog imena osobi koja stječe državljanstvo BiH i FBiH u matičnu knjigu rođenih na jednom od službenih jezika i pisama u FBiH, s tim što se osobno ime može upisati i na jeziku i pismom države čije je državljanstvo osoba imala prije stjecanja državljanstva BiH, ako osoba to zahtijeva. 

Uz ostalo, Nacrtom zakona utvrđeno je i opće pravilo da osobno ime osobe koje je upisano u matičnu knjigu rođenih mora biti istovjetno upisano u svim matičnim knjigama i identifikacijskim i drugim ispravama, saopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.