Stoga je Bojan Bošnjak, resorni ministar želio čuti direktno od načelnika općina na koji način se oni nose sa ovim problemom te doznati koliko ukupno ima pasa lutalica na području Kantona. Nermin Mandra, načelnik Općine Kakanj kazao je da je već definirana lokacija za azil, ali je problem u obezbjeđenju sredstava za ove svrhe što je uglavnom prepreka osnivanju azila i u većini drugih općina. Općina Tešanj jedina ima već izgrađen azil za pse kojeg održavaju članovi Kinološkog kluba „Pas“ za šta Općina izdvaja oko 30.000 KM godišnje.
Husejin Smajlović, načelnik zeničke Općine kazao je da su već odredili lokaciju i uradili projektnu dokumentaciju, ali dalje od toga nisu otišli zbog nedostatka sredstava. Naime, procijenjeno je da se za držanje 100 pasa lutalica u jednom moderno izgrađenom i funkcionalnom azilu treba izdvojiti oko 700.000 KM za njegovu izgradnju, a da su mjesečni troškovi držanja jednog psa u azilu između 100 i 150 KM.Na sastanku se moglo čuti i to da su najveći krivci za ovo stanje ustvari izostavljeni iz cijele priče, a to su vlasnici pasa koji ih ostavljaju na ulicama kad više ne žele brinuti o njima. Seosko stanovništvo također donosi u grad mladunčad pasa, a nije rijedak ni slučaj da se vrši nelegalno prebacivanje pasa lutalica iz jedne općine u drugu.
No, da bi se svi ovi problemi riješili potrebno je što prije donijeti izmjene Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja jer postojeća rješenja iz ovog zakona vežu ruke izvršnoj vlasti da efikasno i trajno riješi probleme napuštenih životinja. Naime, ovaj Zakon nije riješio pitanje odgovornosti, niti dužinu boravka pasa u azilu već samo njihovu zdravstvenu zaštitu. Na kraju, ministar Bošnjak predložio je nekoliko zaključaka s kojima su se saglasili načelnici općina. Prvi se odnosi na to da Ministarstvo poljoprivrede,šumarstva i vodoprivrede sačini prijedlog izmjena spornog zakona, uputi ih općinama i nakon objedinjavanja primjedbi i prijedloga uputi državnom parlamentu na usvajanje. Drugi zaključak je da se na području Kantona oforme dva do tri azila koji će biti zajednički za sve općine, dok se treći zaključak odnosi na edukaciju o opasnostima po zdravlje koje napuštene živiotinje predstavljaju za ljude, ne samo zbog ugriza već i zaraznih bolesti,poput bjesnila i ehinokokoze. Istovremeno, oformit će se radna grupa koja će nastaviti da realizuje zaključke s ovog sastanka, ali i da prati kompletnu problematiku pasa lutalica i predlaže pravovremeno rješenja koja će biti efikasna i brza.
Press služba ZDK
