22 Decembar 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
četvrtak, 04 April 2013 22:16

Mine u ZDK na 100 km2

Danas se obilježava Svjetski dan borbe protiv mina. 18 godina od završetka rata u Bosni i Hercegovini, preko 200.000 mina i drugih ubojitih sredstava još uvijek se nalazi širom zemlje. Isto toliko je i potencijalnih žrtava. Mine su još raspoređene na čak 1.340 kvadratnih kilometara. U Centru za uklanjanje mina Bosne i Hercegovine kažu da brojka od 10.000 sumnjivih lokacija nije konačna.   

 

 

- Strategijom borbe protiv mina u BiH, predviđeno je da 2019. naša zemlja bude potpuno očišćena od mina, ali je veliko pitanje hoće li se to do tada moći obaviti, - ocijenio je Sead Džanović, direktor Uprave civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona.

 

Ovaj složeni posao odvija se sporo. Pored nedostatka novca, kojeg u našem slučaju treba jako mnogo, problem je i činjenica da su u BiH pod minama ostala nepristupačna šumska područja, obrasla šibljem, što u velikoj mjeri usložnjava posao deminerima. Čišćenje jednog kvadratnog metra košta 4 konvertibilne marke, što bi značilo da se samo za čiščenje BiH od mina, treba obezbijediti 400 miliona maraka. Novac za ovaj posao smanjen je srazmjerno padu prihoda u budžetima na svim nivoima vlasti. Zeničko-dobojski kanton, sa 100 kvadratnih kilometara zagađenih minama, spada u srednje zagađeno područje. 

 

Najzagađeniji su prostori općina Vareš,  Zavidovići i Olovo, a zatim Maglaja i Visokog. Od '96. do 2013. godine na području ovog kantona od mina su stradale 172 osobe, među kojima 81 smrtno. Tu su i građani i demineri koji su učestvuju u poslovima deminiranja. Kampanje svjesnosti opasnosti od mina koje provode orgazacije Crvenog krsta, škole i neke humanitarne organizacije, doprinijele su smanjenju broja stradalih, naročito djece i žena. No, većinom muškarci, u nastojanju da porodici obezbijede egszistenciju, upuštaju se u poslove u rizičnim područjima, u šumama zagađenim minama sjeku drva ili skupljaju plodove, što ponekad dovodi do tragedija. Prošle godine su trojica mladića iz Tešnja, smrtno stradala ulazeći u minska polja na području Zavidovića, u potrazi sa sekundarnim sirovinama, odnosno čahurama od municije, zaostalim iz proteklog rata. 

 

- Moramo, dakle, i dalje apelovati na građane da ne ulaze u označena područja, jer su mine podmukla sredstva, koja uglavnom ubijaju ili nanose užasne tjelesne povrede, - poručuje Džanović. On je dodao da građani moraju biti svjesni opasnosti od nepropisnog odlaganja minsko-eksplozivnih sredstava. Odbačeni po kontejnerima, u blizini riječnih korita i punih komunikacija, sve nas dovode u opasnost. (rtvze)