"Možemo biti zadovoljni našim krivičnim zakonodavstvom. Trenutno Ministarstvo pravde priprema i njegovu obimnu reformu, u kojima se predlažu i odgovarajuće promjene u Krivičnom zakonu i Zakonu o krivičnom postupku u svjetlu boljeg procesuiranja djela ratnih zločina. No, nije problem u normativnim rješenjima već u postupanju u praksi," ocijenio je ovom prilikom akademik Miodrag Simović, dopredsjedni Ustavnog suda BiH.

" Ovo je i te kako aktuelna tema o kojoj moramo razgovarati. O pitanju procesuiranja ratnih zločina govori se na globalnom, internacionalnom i nacionalnom nivou, dakle postoji cijeli niz pitanja o kojima se mora razgovarati. Impresioniran sam činjenicom da je Univerzitet u Zenici prepoznao važnost i aktuelnost tog pitanja, kao i činjenicom da je BiH jedini evropski pluratitetni sistem kaznenog prava", istakao je ovom prilikom prof. dr Berislav Pavišić, sa Pravog fakulteta u Rijeci.

Stručnoj javnosti u drugom dijelu simpozija, obratila se Meddžida Kreso, predsjednica Suda Bosne i Hercehovine, koja je stručnoj javnosti prezentovati mogućnosti jačanja nezavisnosti Suda BiH.  

Sud BiH uživa ugled i podršku od međunarodne zajednice, ali sada, kada treba da se osloni na domaće kapacitete i sredstva, suočava se s pitanjem neizvjesnosti opstanka i zahtjevima za drastičnim smanjenjem njegove nadležnosti, izjavila je Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH.

“Politički motivisane tvrdnje o neefikasnosti i pristrasnosti Suda narušavaju kredibilitet i povjerenje javnosti u rad državnog pravosuđa”, kazala je Kreso na simpoziju u Zenici.

Nacrt zakona o sudovima BiH Kreso je ocijenila kao katastrofalan, jer “desetkuje Sud BiH i omogućava direktno zadiranje politike”, što je suprotno preporukama strukturiranog dijaloga EU i BiH o radu pravosuđa.

“Uprkos osporavanju pa i pozivanju na ukidanje Suda BiH, on ostaje ključna institucija za provedbu državnih strategija za postupanje u predmetima ratnih zločina i borbi protiv organizovanog kriminala”, istakla je Kreso. Ona je dodala da je Odjel za ratne zločine Suda BiH procesuirao više predmeta za manje novca i vremena nego bilo koji drugi sud, te da Sud BiH slovi kao model za postkonfliktna društva i svijetao primjer procesuiranja ratnih zločina.

“Sud BiH uvođenjem prakse Haškog tribunala u svojim presudama služi kao vodič za postupanje nižih sudova, a mogućnost preuzimanja dokazanih činjenica i dokaznog materijala utiče na efikasnost postupaka, što je od velikog značaja”, kazala je Kreso.

Naučno-stručni skup pod nazivom “Aktuelnosti krivičnog zakonodavstva u BiH i procesuiranje ratnih zločina” organizovao je Pravni fakultet Univerziteta u Zenici. Panel diskusijama o procesuiranju ratnih zločina i krivičnim zakonodavstvima, predsjedavali su akademik Miodrag Simović i profesor Tadija Bubalović(