- Imamo problema s lažnim azilantima, nadamo se da će se to vrlo brzo riješiti uz pomoć i saradnju sa švedskim vlastima - precizirao je Dautbašić. Nedavno je Ambasada Švedske u BiH saopćila da je u toku 2011. godine 981 osoba iz BiH podnijela zahtjev za azil u Švedskoj, a do 25. jula ove godine 1.255 osoba zatražilo je azil.

U saopćenju iz Švedske ambasade se također navodi da je saradnja između vlasti BiH i Švedske veoma dobro uspostavljena i jaki i zajednički napori će se nastaviti kako bi se ispravio trenutni trend. Zamoljen da komentira napis u  štampi u kojem se navodi da će klauzula za suspenziju bezviznog režima uskoro biti na snazi, „a već sada su je neke zemlje spremne upotrijebiti prema BiH“, Dautbašić je kazao da suspenzivna klauzula, „jedan, da kažemo, brži način suspenzije bezviznog režima će stupiti na snagu u narednom periodu“.

- To se priprema zadnjih godinu dana i to nije ništa novo za nas - dodao je. Po njegovim riječima, ta klauzula ima za cilj da se eventualno suspendira slobodan vizni režim za neku državu koja ne poštuje odluku o ukidanju viznog režima.

- U ovom trenutku mi apsolutno ne trebamo paničiti iz prostog razloga što BiH svoje obaveze ispunjava. U konstantnoj smo saradnji sa švedskim vlastima - kazao je Dautbašić, dodajući da je i u saopćenju Švedske ambasade navedeno da je saradnja izuzetno dobra. Iskreno se nadamo, istaknuo je Dautbašić, da će ovaj val biti završen jer švedska vlada promijenila uslove kad su u pitanju azilanti iz zemalja zapadnog Balkana i sada procedura traje 25 dana od momenta dolaska aplikacije i deportacije nazad.

- Isto tako, treba istaći da je sada, prema novim direktivama, zloupotreba statusa azila kažnjiva, tako da svi građani koji nezakonito traže azil će biti kažnjeni zabranom ulaska u Evropsku uniju od dvije do pet godina. Nadamo se da će naš apel da urodi plodom i da će građani u puno manjem broju da idu prema Švedskoj, jer to je jedna obična avantura iz koje će se samo vratiti sa zabranom ulaska u bilo koju evropsku državu - ističe Dautbašić. On dodaje da, ukoliko poredimo brojke sa nekim drugim zemljama Zapadnog Balkana, vidjet ćemo da je to u odnosu na broj stanovnika ili bilo koji statistički parametar puno manje u odnosu na te zemlje.