„Škola skleroterapije“ koja je održana u Beogradu od 3. do 5. decembra 2011.
„Balkanski venozni forum“ koji je održan u Istanbulu od 20. do 22. januara u Istanbulu 2012.
Sklerozacija vena pjenom ili „Foam sclerotherapy“ je najnovi trend i najefikasnija metoda liječenja proširenih i bolesnih vena u svijetu. Ova metoda u poređenju sa hirurškim i
laser tretmanom ima veliki broj prednosti. Sama procedura je bezbolna, traje do 15 minuta, pacijent nakon tretmana odmah ide kući, a kontraindikacije i neželjeni efekti su svedeni na minimum.
Sklerozacija vena pjenom pod kontrolom ultrazvuka, tj. ‘ultrasound guided foam sclerotherapy’ (“UGFS ili UGS zahvat”) je jedna od metoda liječenja proširenih vena, koja se zasniva na zatvaranju oštećenih vena i kapilara iznutra pomoću hemijskog agensa, pripravljenog u obliku pjene, koja nagriza i oštećuje unutrašnju stijenku vene, što dovodi do zatvaranja i postepene razgradnje vene. Ovakvim zahvatom moguće je liječiti vene bez primjene ikakve, pa niti lokalne anestezije, bez hirurških rezova i uz vrlo brz, praktički trenutačan oporavak.
UGFS je rezervirana za liječenje magistralnih (safenskih vena), kao i nemagistralnih, postraničnih vena nogu i manjih vena. UGS metoda je vrlo dobra i za liječenje povratka tegoba nakon hirurškog zahvata.
Kod rješavanja tegoba uzorkovanih popuštanjem magistralnih vena (vena safena magna ili vena safena parva) uspješnost sklerozacija pjenom komparabilna je s uspješnošću klasičnog hirurškog liječenja – primarna uspješnost je vrlo visoka, prema nekima autorima čak oko 97-99%, no smatra se da je stopa uspješnosti nešto niža kod vena širih od 1cm. Uspješnost nakon 5 godina praćenja iznosi otprilike oko 75%, što je također komparabilno s rezultatima hiruškog liječenja vena i uvelike će varirati od pacijenta do pacijenta. Ovi su rezultati objavljeni 2009. u Journal of Vascular Surgery – najprominentnijem svjetskom časopisu za vaskularnu medicinu.
Značajna prednost liječenja vena pjenom nad klasičnim hirurškim liječenjem jest da za izvođenje zahvata nije potrebna nikakva, pa ni lokalna anestezija, te da nakon zahvata ne zaostaju ožiljci, ozljede živaca, ozljede limfnih žila, te da pacijent nakon zahvata ne trpi bolove.
Prednost sklerozacije pjenom nad ostalim endovenoznim metodama (laser, radiofrekventna ablacija) je u tome da se postupak izvodi izuzetno brzo, i bez potrebe za lokalnom anestezijom. Pored toga, u slučajevima kad se kateterom za laserski ili radiofrekventni tretman ne može proći kroz vrlo vijugavu ili vrlo tanku venu, sklerozacija pjenom će jedina među endovenoznim metodama biti učinkovita.
Najčešće komplikacije (nuspojave) sklerozacije vena pjenom su zatamnjenje kože (hiperpigmentacija), stvaranje novih “kapilara” na koži (“teleangiectatic matting”), površinska upala vene (flebitis) i lokalna tromboza vene. Navedene komplikacije su uglavnom prolaznog karaktera, te su bezopasne.
