Na čelu ste NS ZDK. Puno toga je urađeno u proteklih godinu dana…
“Od izbora u Nogometnom savezu Zeničko-dobojskog kantona koji je dio N/FS Bosne i Hercegovine je prošlo već godina dana i mi smo od tada zacrtali određene ciljeve koji se uglavnom sprovode. Željeli smo odmah u startu da budemo jedan konstruktivni dio koji će pomoći iz više razloga. Osnovni je taj što je Nogometni savez BiH konačno profunkcionisao u smislu jednog predsjednika, jedne krovne kuće, jednog rukovođenja reprezentacijom i administracijom i to se pokazalo kao uspješno. Mi želimo da budemo taj dio i iz razloga što je Zenica centar koji je, lično mislim, jako puno pomogao u onome što je reprezentacija postigla u prošloj godini. Tri stvari su vrlo bitne koje je N/FS BiH uradio. Prva je reprezentacija i njeni uspjesi. Mi smo kao mala zemlja uspjeli izboriti plasman na smotru najboljih selekcija svijeta, što nekim puno većima od nas nije uspjelo. Jedan Berlin u Njemačkoj ima sam više stanovnika nego čitava Bosna i Hercegovina. Druga stvar je reorganizacija i organizacija Uprave, Izvršnog odbora i ostalog, a treća stvar je Trening centar N/FS BiH za reprezentativne selekcije koji i nas u Zenici obavezuje, kako političare, tako i sve navijače, ali i NS ZDK. On je otvoren. Proradiće za koji mjesec u punom kapacitetu i nadam se da ćemo i od toga imati koristi”.
Stanje u krovnoj kući bh.nogometa se drastično promjenilo nabolje?
“Neki ljudi su izuzetno puno doprinijeli ovakvom stanju. Komitet za normalizaciju na čelu sa Ivicom Osimom je udario temelje ovom svemu. Novi izvršni odbor je nastavio jedan put, a između toga je bilo jako puno posla koji se ne vidi – statutarno uvezivanje klubova, saveza, regija u Republici Srpskoj i dosta drugih stvari. Mislim da je taj posao jako dobro urađen i da imamo dobru uvezanost. A, sad da se vratim na ZDK. Vjerujte, da su naši klubovi uglavnom bili da tako kažem društvo jednog lica. To je sistem gdje neko vodi taj klub i snalazi se sam i za sredstva i za igrače i za opremu i sve ostalo. Morali smo provesti sve kroz statutarne oblike organizovanja, onakve kakve su propisali UEFA i FIFA. Ti statuti su došli u krovni savez, o0datle u entitetske, a posleije u regionalne i kantonalne. Prošle godine nismo prihvatili ni jedan klub koji nije održao svoju skupštinu bez obzira koliko je mali ili koliko je velik u ZDK i imao legalno izabrane delegate.
Omasovljenje nogometa u ZDK je svakako jedan od glavnih ciljeva saveza?
“Upravo tako. To je naš osnovni cilj. Ako izuzmemo Zenicu koja ima najbolju nogometnu i sportsku infrastrukturu u ZDK, ali i državi BiH, ostali gradovi u kantonu nemaju ni slične uslove. Neki nemaju ni terena kao što je to Vareš. Neki nemaju osnovne uslove kao što su svlačionice, opreme, rukovodstva i slično. S tim smo se uhvatili ukoštac i imamo sad situaciju da ti klubovi v eć ozbiljnije su počeli da rade. Dolazi do nekog mlog omasovljenja. Onaj problem koji nam se provlači je Visoko koje nije u sistemu kantonalne lige. Jesu neki njihovi klubovi kao što je Bosna i malonogometni klub, ali sve ostalo je mimo sistema i nisu praktično unutar NS ZDK. Imamo naznake da od ove godine dva kluba iz Visokog još mogla ući i igrati kantonalnu ligu. Cijenim da je to bio propust u protekle dvije decenije, od rata na ovamo, što nisu igrali ovu ligu već neku svoju, bez mogućnosti napredovanja i stručnosti i sudija, igrača, klubova, ali vjerovatno je tome kumovala i finansijska situacija. Svi ostali imaju puno više ulaganja i ulaska u kantonalnu ligu. Posebno sjeverni dio. Imamo klubove iz Tešnja, Šija, Jelaha, Usore, Maglaja, Zavidovića, Nemile… Možemo se pohvaliti sa devet klubova u Drugoj ligi Centar od ukupno 16 koliko ih ima. Tu ligu čine klubovi iz Sarajeva, Goražda i ZDK. Tu smo poprilično zadovoljni. Opredjelili smo se i za omladinske lige. Takvih klubova koji igraju ova takmičenja omladinska u ZDK ima 19 i već ih malo pomažemo kroz opremu. Odlukom Izvršnog odbora svi klubovi bi trebali dobiti po dvije lopte. To je ukupno oko 50 lopti vrijednosti nekih pet-šest hiljada maraka. Mi se finansiramo od članarine klubova, naših igrača i nekih prijatelja sporta koji nam pomognu s vremena na vrijeme. Ne možemo biti zadovoljni sa svim. Podosta radimo. Sad je prioritet da pomognemo Varešu da bar osposobi svoj teren za proljetni dio prvenstva da mogu igrati te njihove omladinske kategorije. Jedan od prioriteta je da obavimo razgovore sa načelnicima općina. Generalni sekretar NS ZDK (Safija Mahmić; op.a.) i ja smo obavili razgovore već sa načelnicima nekih od općina i svima skrenuli pažnju na neke stvari. I, efekta već ima. Poslije razgovora sa načelnmikom Općine Žepče Matom Zovkom, on je pomogao, tako da se Žepče uključilo u Kantonalnu ligu. Ružno je da jedan grad nema ni jednog kluba. Ostaje da provedemo takmičenje”.
U toku je rekonstrukcija prostorija Saveza?
“Uradili smo prostorije. Imamo oko 120 ljudi angažovanih kao delegati, sudije, kontrolori, te ostala službena lica. Oni imaju dva, tri ili četiri puta godišnje, u zavisnosti kako organiziramo, seminare. Oni će se od sada održavati u prostoriji koja je namjenski napravljena za takvu jednu stvar. Moramo raditi na obuci omladine, zato što su kriteriji koje UEFA i FIFA postavljaju pred službena lica vrlo strogi. Traži se visoka stručna sprema kod ljudi, dobro poznavanje sporta kojim se bavimo, i mladost. Vidjeli ste da se na evropskim utakmicama šansa daje mlađim sudijama starosti između 28 i 30 godina. Malo je sudija koji su stariji od 35 godina. To mora biti zaista neki dobar sudija koji je vrlo važan. Kod nas je do sada bilo da sudije počinju sa 28 godina, uključuju se u kantonalnu ligu, a onda mu trreba na svakoj ligi po jkedno dvije godine. Nastaje problem jer sa 36-37 godina dolazi na Premijer ligu kad je već kasno za sve međunarodne liste. Tako je isto i za delegate, kontrolore i slično. Drago mi je da u tom svemu organi su profunkcionisali. Više nismo ni u našem Savezu niti u Savezu BiH zavisni od toga kako samo izvršni organ radi. IO ima 11-12 komisija. Sve komisije su u punom pogonu i čini mi se da smo tu postigli jedan napredak, svi snosimo odgovornost. Naglašavam da želimo biti kooperativni prema državnom nogometnom savezu, predsjedniku Dini Begiću i dvojici potpredsjednika, da sam ponosan da naši delegati u skupštinama i entitetskog i državnog saveza vrlo odgovorno rade svoj posao, te da nemamo primjedbi na naše članove komisija, niti članove IO. Do kraja smo opredjeljeni da ovaj savez funkcionira na način kako bi donijeli dobro Bosni i Hercegovini. Očito je da je ta jedina radost bila reprezentacija koja je postigla ovaj uspjeh, očito da ćemo još uvijek biti euforični ili željni pobjeda i u Brazilu i očito da ovo što Zenica ima, mislim od Trening centra pa do ukupnih ulaganja u sport treba zahvaliti i ljudima koji su prije mene vodili ovaj savez, bez obzira kakvo mišljenje bilo o njima i posebno ljudima koji u gradu Zenici opredjeljuju politiku prema sportu. Ovdje posebno mislim na načelnika Husejina Smajlovića koji vrlo brzo donosi odluke i reaguje na sve izazove. Po mojoj procjeni u Zenici je u sportske objekte u proteklih desetak godina uloženo preko 50 miliona maraka. Sad je na redu da to iskoristimo”.
Bilino polje je dom naših zmajeva. Imate li saznanja da bi se u dogledno vrijeme mogao povećati kapacitet ovog stadiona?
“Ovo govorim u svoje lično ime, kao Zeničanina koji zna situaciju oko Bilinog polja i ima neke informacije o nekim stvarima koje bi se mogle desiti u dogledno vrijeme. Prije otprilike tri mjeseca bila je jedna ekipa iz UEFA-e koja je provjerila stadione i mogućnosti organizovanja igranja mečeva državnog tima u Bosni i Hercegovini. Radilo se prvenstveno o dva stadiona – Bilinom polju i Koševu, a njima je kao treća pridodata i Grbavica. Još uvijek nije završen taj izvještaj odnosno ekspertize šta je najlakše uraditi. Zenica ne odustaje od Bilinog polja ni u kom slučaju. Ja očekujem pozitivan izvještaj o tome. Moji kontakti sa ljudima govore da je najmanje potrebno ulagati da bi se stadion osposobio za igranje u Zenici. Sve ostalo je pravljenje gotovo iz temelja, što znači da treba jako puno para, jer nije to više rekonstrukcija, umivanje i slično. Moramo i mi shvatiti da u svakoj državi mora postojati više stadiona na kojima se mogu igrati međunarodne utakmice. Zenica je pokazala da može biti dobar domaćin. Ovdje se svi naši gosti lijepo osjećaju. Nismo imali nikakav eksces. Bili su ovdje i gostujući navijači, pa čak i Grci koji su šetali gradom normalno, pa nije bilo nikakvih ekscesa. Neformalni razgovori govore da bi Zenica mogla biti u kombinaciji da se prošire sjever i jug, posebno što je općina spremna da učestvuje u tomu. Mi ne tražimo ni od koga posebna sredstva i da nam to prave. Dobra stvar je da se proširenje može obaviti segmentarno. Dok se radi sjever mogu se igrati utakmice, kada se bude radio jug takođe, da sve ostalo funkcioniše. Teren je dobar i daje mogućnost da se zagradi. Cijenim da bi kapacitet od 20.000 gledalaca bio zadovoljavajući. Trenutno imamo jednu posebnu euforiju. Mala zemlja sa onolikim brojem navijača nije zapamćena u evropskim i svjetskim standardima. U Žilini, Rigi i Kaunasu bilo nas je pet puta više nego navijača domaćih selekcija. Nadam se i dobrom rezultatu u Brazilu. Onda se ta euforija mora produžiti u kvalifikacijama za EP. U septembru već se igraju kvalifikacije za EP U Francuskoj. Mislim da će do kraja polugodišta biti riješeno pitanje koliko, gdje i kako će se ulagati u nogomet u BiH, mislim prvenstveno na Zenicu i stadione”.
