Obnova poplavljenih domova, više plate i penzije, bolji radni uslovi, kraj agonije za radnike ugašenih preduzeća... predizborna obećanja pljušte sa svih strana, a u njima često prednjači Federalna vlada, koja je u prethodnom mandatu bila dužna brinuti i o svemu nabrojanom. Desetak dana pred izbore ne vodi se mnogo računa o tome koliko su obećanja zaista i realna.
Povećanje penzija: Kao jedan od primjera može poslužiti i najavljeno povećanje penzija. Iako se kasnije u TV gostovanju ispravio, premijer Nermin Nikšić prethodnih mjeseci najavljivao je kako će do kraja godine penzije biti povećane za pet posto:

- Ako trend rasta prihoda potraje u cijelom trećem i četvrtom kvartalu godine, penzioneri u Federaciji BiH mogu očekivati novo 5-postotno povećanje penzija – najavljeno je iz Vlade.

Kada su premijer i ministri uvidjeli da su penzioneri najavu shvatili ozbiljno stigao je i demanti obećanja:
- Nema uvjeta za povećanje penzija - poručio je premijer Nikšić.

Ovakav razvoj situacije u udruženjima penzionera su, kažu, očekivali. Mehmedalija Rapa, predsjednik Saveza udruženja penzionera FBiH, kaže za Žurnal kako je nakon razgovora sa Vladom javnost obaviještena da povećanja neće biti:

- Imali su namjeru da povećaju penzije, ali to u ovom trenutku neće biti moguće. Nema sredstava ni novca koji bi se mogao preusmjeriti za tu namjenu, i mi to jako dobro znamo, jer imamo našeg predstavnika koji kontrolira uplatu sredstava. Onog trenutka kada to bude moguće povećanje će biti i izvršeno.

Iz jednog od kontaktiranih udruženja penzionera nisu željeli čak ni komentarisati ova obećanja:

- Nemojmo ni pričati o tome, od toga nema ništa. Jadni penzioneri čekajući to će umrijeti.

Bolji uvjeti za rudare: Nakon rudarske tragedije u jami Raspotočje mnogo se govorilo i o ulaganju u obnovu rudnika, nabavku opreme i bolje uvjete za rad rudara. Premijer Nermin Nikšić u govoru koji je održao tokom predizborne kampanje SDP-a rekao je kako je Federalna vlada u rudnike u prethodnom periodu uložila 150 miliona KM a da će do kraja godine uložiti još 50 miliona. Dodao je i kako su rudarsku tragediju mnogi iskoristili za kritikovanje urađenog, a jedini koji to nisu učinili su sami rudari.

- Onu nesreću koja se desila u jami Raspotočje neki politički lešinari su iskoristili da se, eto, tobože, sekiraju za status rudara. Svi su napadali Vladu, ministra, Elektroprivredu, interesantno, osim samih rudara. Koji vrlo dobro znaju da smo cijelo vrijeme bili uz njih, koji vrlo dobro znaju da su za prethodnih 15 godina oni u rudnike uložili 15 miliona KM a da je ova vlada za tri godine uložila 150 i još će 50 do kraja godine, i to će biti 200 miliona u poboljšavanje uslova rada rudara, iskrenih i istinskih heroja rada Bosne i Hercegovine – poručio je.

Ćamil Zaimović, bivši federalni rudarski inspektor, danas angažiran u službi za razvoj i projektovanje u Rudniku Breza, kaže kako je pravo pitanje u šta je zapravo Vlada uložila 150 miliona KM:

- Postavljam pitanje šta je od te opreme u koju je Vlada uložila danas upotrebljivo i funkcionalno? Primjera radi, dato je 25 miliona KM za mehanizovano čelo, a da su se rudari pitali, za taj novac mogla su se nabaviti dva čela. Neka se analizira gdje je taj novac otišao, gdje su te kupljene mašine i da li su u pogonu – upozorava za Žurnal.

Mašine koje su trebale kopati ugalj sada kopaju kamen, tvrdi, samo da bi se opravdale reference koje su morale imati.

Kada je riječ o obećanju o ulaganju novih 50 miliona, Zaimović smatra kako ovo obećanje treba shvatiti kao predizbornu priču jer Vlada “ne zna ni šta rudarima treba”:

- Nedostaje radnika, nema rudara. Čelo koje je nedavno pušteno u rad u Brezi a u koje je uloženo sedam ili osam miliona KM je izolovano, gori, ne može se izvući. Postavljam pitanje da li to vaše čelo koje ste nedavno pustili u rad u potpunosti funkcionalno. To su farse i prazna obećanja.

Uvezivanje staža radnicima: Za naredni period Vlada Federacije, naravno, ako ostane u istom ili sličnom sastavu, najavljuje i bolja vremena za radnike. Revidiranje spornih privatizacija i, radnicima itekako važno, uvezivanje radnog staža i isplatu zaostalih primanja.

Na sjednici održanoj krajem septembra Vlada Federacije BiH je dala saglasnost za potpisivanje Ugovora o regulisanju statusa i uvezivanja staža zaposlenika IP “Krivaja” d.o.o. Zavidovići u stečaju u postupku prodaje imovine stečajnog dužnika.

Prema Ugovoru, kupac-poslodavac se obavezuje da će u roku od maksimalno 60 dana nakon uvođenja u posjed preuzeti i zaključiti ugovore o radu sa svim zaposlenicima, koji na to pristanu, a nalaze se na evidenciji zaposlenika IP „Krivaja“. Sve trenutno radno angažirane zaposlenike sa stečenim pravom iz radnog odnosa u „Krivaji“ d.o.o. Zavidovići kupac će preuzeti u roku od sedam dana.

Preostale zaposlenike sa stečenim pravom iz radnog odnosa na dan zaključivanja ugovora o prodaji imovine, izuzev onih koji u ovom roku stiču uslove za starosnu penziju, kupac-poslodavac će preuzeti u roku od 60 dana nakon uvođenja u posjed, navode u Vladi.

Vlada Federacije BiH obavezala se i da će rješavati pitanje uvezivanje staža kroz uplatu doprinosa za PIO za zaposlenike IP „Krivaja’’ za period počev od 1.1.2004. godine do dana zaključivanja ugovora o prodaji imovine, sukcesivno kako zaposlenici budu ispunjavali uvjete za penzionisanje, u skladu sa načinom uvezivanja staža koji će se primjenjivati i za ostale zaposlenike u FBiH (u roku od šest mjeseci od dana ispunjavanja uvjeta radnika za penzionisanje):

- Vlada će rješavati pitanje uvezivanja staža zaposlenika „Krivaje“ koji do 31.12.2014. godine ispune uslove za starosnu penziju, a za koje stečajni upravitelj neće moći osigurati sredstva za uvezivanje radnog staža iz stečajne mase.

Vlada je na istoj sjednici odobrila blizu 600 hiljada KM na ime izmirenja dugovanja tri privredna društava za neuplaćene doprinose po osnovu penzijsko-invalidskog osiguranja za 85 radnika koji su stekli uslove za odlazak u penziju, a nije im uplaćen radni staž: KTK “Visoko”, “Fortune” d.d. Gračanica i “Konjuha” Živinice.

Sindikati ipak ne vjeruju kako će se ova praksa nastaviti i nakon izbora. Kata Iveljić, predsjednica Samostalnog sindikata radnika hemije i nemetala FBiH, kaže kako vlast nije ispunila ni obećanja data prije mandata na isteku:

- Dolaskom na vlast obećano je uvezivanje radnog staža, otvaranje novih radnih mjesta, zadržavanje postojećih, te donošenje Zakona o zaštiti na radu. Učestvovali smo u pregovorima ali zakon nikada nije donesen. Također, neohodne su i izmjene Zakona o stečajnom postupku. I Vladi i Sindikatu bi trebalo biti u interesu da se potraživanja izmiruju i na taj način pune budžeti. Ni to nije ispunjeno. Za ono što radnika zanima – normalan život “običnog” čovjeka – nijedan uslov nije ispunjen.

Ministri i premijer Federalne vlade u istupima u javnosti često su navodili kao uspjeh činjenicu da je u FBiH zaposleno 10.000 više radnika nego prethodnih godina:

- Ti statistički podaci govore da se smanjuje broj nezaposlenih a problem je zapravo u činjenici da radno sposobni ljudi nemaju riješen radno-pravni status a nisu evidentirani u zavodima za zapošljavanje. I onda se dobija ta brojka o kojoj u Vladi govore. A kada bi se zaista riješio taj status i ljudi koji zaista i ne rade prijavili u zavode onda bi se pokazalo pravo stanje stvari i jasno bi se vidjelo da te tvrdnje nisu tačne. Pojavio bi se veliki broj ljudi u evidencijama zavoda.
Iveljić u razgovoru za Žurnal kaže kako je aranžman sa MMF-om podrazumijevao smanjenje javne potrošnje:

- Kada su došli ponuditi prvu tranšu sredstava bilo je 350 hiljada nezaposlenih. Sada, kada nudite petu tranšu, broj nezaposlenih je 500 hiljada. Svi koji obećavaju bez pokrića kod mene ne bude optimizam, pogotovo s obzirom na prethodne godine. Mi imamo zakone, ali ako se ne budu poštovali, radnicima neće biti bolje.

Zbrajanje kilometara autoputa: Nisu radnička prava, bolji uslovi rada za rudare i lakši život penzionera jedina obećanja koja vlast u BiH olako daje. Pomoć poplavljenima, izgradnja autoputa, otvaranje novih radnih mjesta...

“Izgradnja Autoputa A1 na Koridoru Vc zasigurno je najčešće spominjani projekat Vlade FBiH u proteklom mandatu, a kroz četiri godine smo od vladajućih garnitura slušali kako je ovo jedan od najuspješnijih projekata ove Vlade”, navodi se u analizi Istinomjera:

- Svaka izgrađena dionica tretirana je kao senzacija, a projekcije zvaničnika o izgradnji auto-puta do kraja mandata su se kretale i do “vrtoglavih” 130 km,  kako je najavljivao ministar prometa i komunikacija BiH Damir Hadžić prije više od dvije godine. Hvalisanje izgrađenim autoputom imalo bi više smisla da se barem zasniva na činjenicama. Međutim, ako se osvrnemo na sve otvorene dionice autoputa u protekle četiri godine, te ako saberemo njihove dužine, prosta računica ne odgovara onome što govori premijer Nikšić. U toku mandata Vlade FBiH od 2010. do 2014. godine, izgrađene dionice autoputa su puštane u promet slijedećim rasporedom:

- 23. augusta 2012. godine, u promet je puštena dionica autoputa Kakanj-Bilješevo u dužini od 10 km, čija gradnja je počela mnogo prije nego je Nikšićeva Vlada preuzela mandat.

- Krajem juna 2013. godine, u promet je puštena dionica autoputa koji prolazi kroz Hercegovinu: Bijača-Kravica u dužini od 5 km, da bi prije nekoliko dana, 16. septembra, u promet bila puštena i dionica Zvirovići-Kravica, također u dužini od 5 km. Tako ova dionica, od petlje Međugorje do graničnog prelaza Bijača, iznosi ukupno 10 km.

- U junu ove godine puštena je u promet sarajevska zaobilaznica  dužine 9 km.

- Krajem augusta ove godine u promet je puštena i dionica Bilješevo-Drivuša, na kojoj se nalazi i tunel „1. mart“, a njena dužina je 6,5 km.

Dakle, ako saberemo sve dionice koje su puštene u promet u proteklom mandatu Vlade FBiH, dobijamo nešto više od 35 km autoputa, što je dužina koja je gotovo duplo manja od one koju pominje Nermin Nikšić, navodi se u analizi.

Aktuelna Vlada FBiH je započela gradnju i drugih dionica autoputa, ali one još uvijek nisu završene i puštene u promet. Radi se o dionicama Svilaj-Odžak od 11km, kao i dionicama koje se grade od Vlakova, na južnom izlazu iz Sarajeva, do Tarčina u ukupnoj dužini od oko 20 km. Dakle ukupna dužina dionica koje su trenutno u izgradnji iznosi nešto više od 30 km.

Tek ako se i ova kilometraža doda dionicama puštenim u promet u ovom mandatu, dobijemo brojku koju je pomenuo premijer Nikšić:
Ako u ovom svjetlu pogledamo obećanje ministra prometa i komunikacija BiH, Damira Hadžića, o 130 km izgrađenog autoputa do kraja 2014. godine, možemo vrlo lako zaključiti da je i ono ostalo neispunjeno. Ako je od 2006. do 2010. godine izgrađeno 37 km, a u ovom 35,5 km autoputa na Koridoru Vc, ukupna dužina autoputa puštena u promet u Federaciji BiH je 72,5km. Ako tome dodamo i 26,5km autoputa u RS na dionici Banjaluka – Gradiška, dobijemo nešto manje od 100 km autoputa u prometu u BiH.

Zapošljavanje radnika na izgradnji autoputa: Analiza je bila usmjerena i na obećanja o zapošljavanju radnika na izgradnji autoputa. Kako ističu u Vladi FBiH, na poslovima izgradnje autoceste u FBiH direktno je angažovano oko 5 hiljada radnika iz 90 domaćih kompanija, a još barem 10.000 je indirektno radilo na poslovima vezanim za izgradnju autoceste što je prema njihovom mišljenju pokrenulo bh. privredu. Ovo je, također, jedna od glavnih predizbornih tema SDP-a u aktuelnoj kampanji:

- Međutim, broj radnika u građevini u FBiH od početka mandata se konstantno smanjivao. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2010. u ovoj grani bilo zaposleno 26.024 osoba, da bismo maj 2014. godine dočekali sa 20.913 zaposlenih u građevinarstvu, što je preko 5.000 manje zaposlenih u građevinarstvu nego u posljednjoj godini prethodnog mandata. Ako je tačno da je na izgradnji autoputa angažovano 5.000 ljudi, to bi značilo da je u svim ostalim granama građevinarstva posao izgubilo preko 10.000 ljudi, s obzirom da je kraj mandata dočekan sa skoro 6.000 manje zaposlenih u ovoj grani privrede.

Iz svega navedenog jasno se vidi da su vladajuće garniture od svakog kilometra izgrađenog autoputa pravile veliku famu, a na to ukazuje i činjenica da su, od ukupno četiri završene dionice autoputa u ovom mandatu, tri otvorene u predizbornoj godini. Međutim, važno je napomenuti da broj izgrađenih kilometara autoputa na Koridoru Vc niti odgovara onom broju kojim barata premijer Nikšić, niti odgovara predizbornim obećanjima iz 2010. godine u kojima se obećavalo mnogo više kilometara izgrađenog autoputa do kraja mandata. (Izvor: Istinomjer)

Dio predizbornih obećanja SDP-a 2010. godine mogao se naći na stranici obecano-ispunjeno.ba, ali od prije nekoliko dana stranica ne postoji. A uredno je na njoj bilo navedeno kako su sva tadašnja obećanja – ispunjena.

(zurnal.info)