Podsjeća da je suština dopune Krivičnog zakona u glavi XV – Djela protiv ustavnog poretka, u članu 163. u kojem stoji: "Lice koje izaziva narodnosnu, rasnu, vjersku mržnju, razdor i netrpeljivost javnim poricanjem ili opravdavanjem genocida, zločina protiv čovječnosti ili ratnih zločina utvrđenih pravosnažnom odlukom Međunarodnog suda pravde, Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju ili domaćeg suda, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine". 

- Prvi put u BiH, ali i u regiji, postoji pravni propis kojim lica koja negiraju genocid ili ratne zločine mogu biti krivično gonjeni i zatvorski kažnjeni. Zadovoljan sam što je, do konačnog usvajanja državnog zakona o sankcioniranju javnog negiranja genocida i svih pravosnažno presuđenih ratnih zločina, ma ko ih i uime koga počinio, barem u entitetu Federacija BiH stupio na snagu zakon kojim će se svako nacionalističko i šovinističko djelovanje oštro kažnjavati, kojim će se spriječiti manipuliranje žrtvama u dnevnopolitičke svrhe, zatim kojim će se zaštititi dostojanstvo žrtava genocida i svih ratnih zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini u periodu 1991.-1995. - kazao je on.

Naglašava da negiranje genocida i svih pravosnažno presuđenih ratnih zločina u javnom životu nije puko iznošenje mišljenja, već je to, posebno prema žrtvama i njihovim porodicama, novi zločin.

- Uz ovakve dopune Krivičnog zakona i kreiranje obrazovnog sistema koji će afirmisati istinu baziranu na činjenicama (pravosnažne presude), smatram da ćemo stvoriti pretpostavke za izgradnju bolje, sigurnije i sretnije budućnosti svih naroda i građana Bosne i Hercegovine - kazao je Duvnjak. 

Međunarodni sud pravde (ICJ) je 2007. godine donio presudu kojom je utvrđeno da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid. Genocid u Srebrenici i zločini protiv čovječnosti počinjeni na teritoriju BiH utvrđeni su i u konačnim i obavezujućim presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ), kao i Suda Bosne i Hercegovine. 

Presude su rezultirale i usvajanjem Rezolucije o Srebrenici u Evropskom parlamentu, koja još nije dobila podršku u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U državnom parlamentu, Prijedlog zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdanja ili odobravanja holokausta, genocida i zločina protiv čovječnosti upućivan je nekoliko puta u parlamentarnu proceduru i, nažalost, nikad nije dobio potrebnu podršku.