23 Juni 2024
FacebookTwitterOva adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
nedjelja, 24 Mart 2013 15:49

Predstave na Festivalu drame

 

Na današnjoj press konferenciji zvanično su saopšteni i obrazloženi rezultati selekcije za 12. festival bosanskohercegovacke drame Zenica 2013. Jasen Boko, je ovogodišni selektor Festivala, a Hazim Begagic, direktor Festivala koselektor za medunarodni takmicarski program.


Ovogodišnji Festival bh. drame biće otvoren 8.5. baletnom predstavom “Mare nostrum” Narodnog pozorišta Sarajevo za koju koreografiju potpisuje Davide Bombana. Ovo će biti izvrsna prilika da zenička publika nakon 23 godine u svome gradu pogleda baletnu predstavu. Festival ce trajati do 20. maja kada ce biti dodijeljene i festivalske nagrade.


 

Festival bosanskohercegovačke drame Zenica 2013.

 

 

Izvještaj selektora

 

Iako broj prijava na Festival bosanskohercegovačke drame Zenica kontinuirano raste, on je još uvijek znatno manji od onoga u zemljama u regiji koje imaju slične festivale. Ipak, podatak o ukupno 14 prijavljenih produkcija nastalih na temelju bosanskohercegovačkog dramskog teksta pokazuje sve veću prisutnost domaćih drama na pozornicama, a posebno ohrabruje činjenica da je čak pet tih produkcija realizirano u inozemstvu (Austrija, Hrvatska, Slovenija i Srbija). Broj možda djeluje mali u odnosu na Sterijino pozorje (70 prijavljenih produkcija temeljnih na domaćem tekstu), Teden slovenske drame (57) ili Marulićeve dane (39), ali s obzirom da je riječ o festivalima s dužom tradicijom i zemljama s većim brojem aktivnih profesionalnih kazališta 14 produkcija nastalih po bosanskohercegovačkom tekstu ipak govori o rastu zanimanja kazališta i publike za domaći tekst i sve većem broju (mladih) pisaca koji se dramom bave.

Kriza kazališta (prije svega financijska) prisutna je u cijeloj regiji, ali ona očito ne utječe na smanjivanje broja domaćih drama. Uvjereni smo da je takva kriza dodatan motiv piscima da budu još izazovniji, zanimljiviji i provokativniji, a kazalište sve češće postaje javni forum za izražavanje kritične misli i glasnog izražavanja negodovanja, razočaranja ili prave pobune.

 

Sudeći po devet prijavljenih predstava nastalih po 'domaćem' tekstu na bh. scenama, očita je dominacija suvremenog teksta, što ne iznenađuje s obzirom da su problemi koje danas živimo specifični i traže aktualni scenski odgovor. Jedino iznenađenje u selekciji, i to jako ugodno, jest jedan zaboravljeni klasik, Kulenovićeva Djelidba, drama koja zapanjujuće vizionarski govori kako se u Bosni i Hercegovini, nažalost, malo toga promijenilo u posljednjih sedam desetljeća. Kao i nakon toga rata i danas, nakon ovog posljednjeg, problemi nisu riješeni samo su nagurani pod tepih i kao da čekaju neku novu eksploziju.

O tome govore i ostali tekstovi produkcija uvrštenih u selekciju. Sudeći po njima BiH je duboko zagledana u prošlost i čini se da budućnost ni ne postoji. Jasno je: uzroci nevolje nisu razriješeni i život u BiH, sudeći po scenskom izražaju, ima tek privid stvarnosti. Ipak, ove produkcije nisu ni defetističke ni pesimistične, ono što bez obzira na sve razlike ipak ostaje i ne gubi snagu jest duh, koji se manifestira najčešće kroz ironiju. Premda dominira osjećaj kako je Bosna i Hercegovina zemlja zaboravljena u nekom drugom vremenu pored koje život prolazi, duh koji je zadržao vedrinu, cinizam, auto-ironiju i koji je u stanju duhovito komentirati i najmračnije događaje govori o narodu i zemlji koja ima snažan instinkt preživljavanja, kako kroz burnu povijest tako i danas.

I nakon pakla devedesetih dobar, pozitivan i optimističan duh ne prestaje živjeti. Suvremena BH drama i u najvećem pesimizmu i mraku zna pronaći proplamsaje vedrine, optimizma i nade. Scenske metode i estetike propitivanja svježih rana prošlosti i neizvjesne budućnosti vrlo su raznolike. Pisci posežu za obrascima dokumentarne kao i klasične, 'dobro skrojene' drame,  vidljivi su i utjecaji suvremenog dramskog pisma, a nije teško prepoznati cabaretske elemente, sa snažnom satiričkom oštricom. Kako je stvarnost u posljednjih dvadeset godina na Balkanu često bila snažnija, bolnija i dramatičnija od  kazališne mašte čest je postupak korištenja dokumenata i citata, ponekad uklopljenih u dramsku strukturu, a ponekad dovoljno snažnih da funkcioniraju na sceni i bez pokušaja da ih se dodatno 'dramatizira'.

Kako je već navedeno, radovala nas je činjenica da su svoje predstave, pored bh. teatara, prijavile i kazališne kompanije iz četiri države. Redom su sve prijavljene predstave rađene na temelju drama suvremenih dramskih pisaca ili su nastale kao autorski projekti bh. kazališnih umjetnika. U inozemnoj produkciji također je bio primjetan i trend da se isti umjetnici javljaju i kao autori i kao redatelji svojih projekata. U sadržajnom smislu raspon tema se kreće od srebreničke tragedije, preko malih obiteljskih priča u tranzicijskim i postratnim društvima, pa sve do problema sa kojima se susreće, između ostalih. i bosanskohercegovačka dijaspora u Sloveniji.

 

I ove kao i prošle godine vidljiva je ohrabrujuća činjenica: prijavljenih predstava možda nema mnogo, ali je njihova kvaliteta ujednačena i vrlo visoka, a profesionalni standardi, unatoč materijalnoj krizi, ne popuštaju. Upravo zbog tog razloga ni ove godine nije nam bio problem sastaviti kvalitetan festivalski program koji će, sigurni smo, zeničkoj i bosanskohercegovačkoj publici pružiti snažno scensko iskustvo.

Ako se prošlogodišnji XI. festival bavio temom postojanja više (povijesnih) istina, ovogodišnji je snažno obilježen potragom za uzrocima dramatičnih posljedica koje Bosna i Hercegovina danas živi. Produkcije u konkurenciji ne nude odgovore, preporuke i gotova riješenja na pitanje kakva će biti budućnost zemlje i društva u kojem nastaju, ali jasno upozoravaju da budućnosti nema dok prošlost nije razriješena, objašnjena i ostavljena tamo gdje pripada - u povijesti. Budućnosti, glasno viče suvremena drama u BiH, u zemlji koja živi prošlost - jednostavno nema!

 

S obzirom na sve navedeno, a nakon odgledanih prijavljenih predstava, Organizacionom odboru XII. Festivala bosanskohercegovačke drame Zenica 2013. predlažemo da u Takmičarski program uvrsti slijedeće predstave bosanskohercegovačkih i inozemnih teatara:

 

SELEKCIJA predstava za XII. Festival bh. drame Zenica 2013.

– produkcija kazališta u BiH (redoslijedom gledanja prijavljenih predstava)

 

1. Kamerni teatar 55 Sarajevo

Abdulah Sidran: "U Zvorniku ja sam ostavio svoje srce", red. Sulejman Kupusović

 

2. Bosansko narodno pozorište Zenica

Tanja Šljivar: "Grebanje ili Kako se ubila moja baka", red. Selma Spahić

 

3. Pozorište Prijedor

Skender Kulenović: "Djelidba", red. Marko Misirača

 

4. East-West Centar Sarajevo i Bosansko narodno pozorište Zenica

Haris Pašović: "Mujo, Suljo i Fata u društvu spektakla", red. Haris Pašović

 

5. SARTR Sarajevo

Tanja Miletić-Oručević: "Bio je lijep i sunčan dan", red. Tanja Miletić Oručević

 

6. Pozorište mladih Sarajevo

Emir Imamović: "Samo nek' ne puca", red. Dino Mustafić

 

MTM 1974 i Studenstsko pozorište Banja Luka 

Sead Đulić: „Rekvijem za ljubav“ – PRIJEDLOG ZA PRATEĆI PROGRAM

 

 

SELEKCIJA predstava za XII. Festival bh. drame Zenica 2013.

– produkcija kazališta u inozemstvu (redoslijedom premijernih izvedbi prijavljenih predstava)

 

7. Theater Nestroyhof / Hamakom Beč, Republika Austrija

Almir Bašović: "Potočari Party" („Zapis iz srebrnog vijeka“), red. Stevan Bodroža (prem. 17.4.2012.)

 

8. Šabačko pozorište Šabac, Republika Srbija

Željko Hubač: " Otmica i vaznesenje Julijane K.", red. Željko Hubač (prem. 7.10.2012.)

 

9. Hrvatsko narodno kazalište Osijek, Republika Hrvatska

Emir Hadžihafizbegović: "Cijena sreće", red. Emir Hadžihafizbegović  (prem. 7.2.2013.)

 

10. Prešernovo gledališče Kranj, Republika Slovenija

Oliver Frljić: "25.671", red. Oliver Frljić (prem. 21.3.2013.)

 

 

 

Jasen Boko, dramaturg i teatrolog    Hazim Begagić, direktor Festivala

selektor XII. Festivala bh. drame Zenica 2013. koselektor XII. Festivala bh. drame Zenica 2013.

nacionalna selekcija            inozemna selekcija