Prema posljednjim podacima dobivenih od svih zavoda u Bosni i Hercegovini, kada je prezentiran izvještaj Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine, u pogledu stanja izvršenja kazne zatvora u Bosni i Hercegovini i savladavanja problema neblagovremenog upućivanja pravosnažno osuđenih osoba na izdržavanje kazne zatvora zbog nedovoljnih smještajnih kapaciteta, sveukupne su potrebe Bosne i Hercegovine za smještajnim kapacitetima prijema oko 3700 zatvorenih i pritvorenih osoba, ističe Bisić.
Po njegovim riječima, prema podacima iz polugodišnjeg izvještaja za 2014. godinu 247 osuđenih osoba od strane Suda BiH izdržava kaznu zatvora, a mjeru pritvora izvršavalo je 66 osoba, što znači da se ukupno 313 pritvorenika i zatvorenika po odluci Suda BiH nalazilo u entitetskim zavodima.
Naglasio je kako je 5. studenoga ove godine otvoren Zavod za forenzičku psihijatriju Sokolac ukupnog kapaciteta 220 osoba, prema kojima je izrečena mjera sigurnosti obveznog psihijatrijskog liječenja, obveznog liječenja od ovisnosti kao i prisilnog smještaja lica koja su počinila kazneno djelo u stanju neuračunljivosti. Prvi prijem takvih osuđenika očekuje se 1. ožujka 2015. godine.
Bosna i Hercegovina istovremeno radi i na afirmaciji alternativnih kaznenih sankcija tj. mogućnosti izvršavanja kazne zatvora u društvenoj zajednici. U Bosni i Hercegovini trenutno kao navedene sankcije postoje rad za opće dobro na slobodi, zamjena kazne zatvora novčanom kaznom, elektronski nadzor u kojem se kazna zatvora do jedne godine zatvora, može zamijeniti navedenom sankcijom.
U prošloj godini u Federaciji BiH 386 osoba, osuđenih na kaznu zatvora od jedne godine kaznu je izvršavalo u kućnom zatvoru s elektronskim nadzorom, dok su 403 osobe izvršavale kaznu u društvenoj zajednici, što predstavlja oko 11 posto zatvorske populacije, kazao je Bisić, naglasivši kako europski standardi traže da najmanje 20 posto zatvorske populacije izvršava alternativne kazne.
Na prekobrojnost zatvorenika prema penološkim i europskim standardima svaka država treba da utječe putem uvjetnog otpusta, koji se smatra najdjelotvornijom mjerom u procesu resocijalizacije, tretmana i rehabilitacije osuđene osobe, ističe Bisić.
Tako je na državnoj razini u 2013. godini od 176 primljenih predmeta u 52 slučajeva odobren uvjetni otpust. U Federaciji od 723 predmeta za 245 predmeta odobren je uvjetni otpust, u Republici Srpskoj od 436 predmeta u 223 predmeta je odobren uvjetni otpust, a u Brčko Distriktu BiH od 71 predmeta u 14 je odobren uvjetni otpust, što znači da je u 2013. godini u BiH ukupno u radu bilo u radu 1406 predmeta uvjetnog otpusta.
To znači da je odbijena molba u 768 predmeta, a uvažena u 621 predmetu, što je doprinijelo rasterećenju zatvorskog sistema.
Također, na razini BiH došlo je do izmjena i dopuna Zakona Bosne i Hercegovine o izvršenju kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera i u skladu s europskim preporukama uveden je novi pravni institut uvjetnog otpusta, odnosno članom 178a. predviđen je obligacijski uvjetni otpust za kazne zatvora izrečene do 2 (dvije) godine od strane Suda BiH, s tim da zatvorenik takav obligacijski uvjetni otpust dobiva nakon izdržane 2/3 kazne zatvora.
U praksi će to doprinijeti da osobe koja su osuđene na kraće kazne zatvora imaju mogućnost uvjetnog otpusta nakon 2/3 izdržane kazne zatvora uz prethodno ispunjenje dobrog ponašanja i uvjeta a predviđenim zakonom, gdje se istovremeno po svakom zatvoreniku vrše financijske uštede u iznosu oko 8-10 000 maraka, zaključio je Bisić.
Inače, zatvorski sustav Federacije BiH ima 7 zavoda, Republike Srpske 6 zavoda, a Brčko Distrikt posjeduje jednu pritvorsku jedinicu.
