- Naravno da se radi o sukobu interesa, ali članovi su mi predloženi i ja ne mogu znati ko je gdje. Ja sam za sve saznao kad je procedura okončana. Pomenuta gospođa je po zakonu trebala sama da odstupi, sa jednog ili drugog mjesta. Ako je sreća u nesreći, komisija nije donijela odluku, pa ne proizilaze nikakve pravne posljedice. Ionako, cijela stvar je kod kantonalnog pravobranioca, koji treba reći da li dokument ŽGP-a da ima „pravo služenja“ treba poništiti, da bi se provela tenderska procedura, kazao nam je Duraković, vidno razočaran „podmetnutim članom komisije“.

ZDK je 2002. donio Zakon o koncesijama, koji je dao rok od šest mjeseci da firme koje rade u kamenolomima, bez koncesije dobiju pravo eksploatacije. ŽGP „zaboravlja“ da se prijavi, tako da Široke stijene potpadaju pod kategoriju onih za koje treba raspisani tender i dodjeliti koncesiju. Međutim, 2005. Enver Žigić (Stranka za BiH) svom prijatelju i stranačkom sponzoru Ibriću, u čijem je većinskom vlasništvu zenički ŽGP, izdaje Rješenje, kojim se obnavlja prijeratno pravo ŽGP-u, mimo zakona kao nenadležan organ. Čak i u tom nezakonitom „papiru“ navodi se da će „ŽGP obaveze sa vlasnicima zemljišta, putem koncesije, rješiti imovinsko-pravne odnose“.

Nakon saglasnosti izmanipulisanog Općinskog vijeća ŽGP dobija od zeničkog Suda Zemljišno – knjižni izvadak sa „pravom služenja“ u vlasništvu države, na osnovu kojeg on dobija i Saglasnost na eksploataciju kamena i Saglasnost na montažu postrojenja na šumskom zemljištu. Jata i ŽGP stotinama hiljada tona kamena pune gradilišta auto – puta A1, ali to čine kamioni „Zvornik puteva“, druge Jatine firme, pa i ako posao konačno zabrani država, ceh će platiti zenički ŽGP, dok novac ostaje u „čistoj“, drugoj firmi. Tek nakon što je „Dnevni avaz“ objelodanio aferu i milionsku štetu za ZDK, raspisan je tender. I to kakav – prosto nemoguć.

- U sklopu konkursne dokumentacije je i dokument „Izvještaj komisije za utvrđivanje javnog interesa i provođenje postupka najpovoljnijeg ponuđača za dodjelu koncesije za istraživanje i eksploataciju mineralnih resursa, za lokalitet Široke Stijene“. Iz ovog dokumenta je vidljivo da je Vlada Kantona znala da je ŽGP u Općinskom sudu, Zemljišno knjižnom uredu, dana 30. juna 2011 godine, nezakonito upisao pravo služnosti – eksploatacije mineralne sirovine kamena krečnjaka na period od 25 godina. Osnova za uknjižbu je pomenuto Žigićevo Rješenje i na osnovu njega date Saglasnosti. Po ovom pitanju Vlada je trebal odmah pokrenuti aktivnosti za brisanje ovog prava služnosti, ali to do danas nije učinila. I dok Seferović, Duraković i direktorica Kantonalne inspekcije Mirsada Silajdžić (Stranka za BIH) međusobno prebacuju odgovornost, ŽGP svakog dana izvuče iz kamenoloma, a time i iz budžeta, nekoliko hiljada KM u kamenolomu, kaže naš sagovornik iz Vlade ZDK.

Ponude na konkurs su dostavile firme ŽGP Zenica, Almy Zenica i BBM Sarajevo, a ŽGP nije dostavio čak ni dokumente koji su u konkursu navedeni kao eliminatorni uslovi (Garancija banke, potvrde o uredno izvršenim obavezama prema državi, negativne bilanse i dr.), te je ponudio (0,9 KM po kubiku) znatno koncesionu naknadu mnogo nižu i od minimalne koncesione naknade (1, 5 KM) koja je bila propisana konkursom.

Ovaj primjer samo još jednom dokazuje da u izvršnoj vlasti u cijeloj BiH, gotovo po svakom pitanju vezanom za raspolaganje državnom imovinom, je prisutna nekompetentnost državnih uposlenika, koji su još pored toga ogrezli u kriminal i korupciju. Iako je prošlo više od mjesec dana, pobjednik nije proglašen, a tender sada, nakon utvrđena dva pokušaja prevara, biti proglašen neuspjelim.

Sukob Durakovića i Seferovića nekoliko puta eskalirao je višestrukim glasnim svađama na sjednicama Vlade, a Seferović je u posljednje vrijeme prenio nekoliko «ličnih Jatinih poruka» svom kolegi, pa mu je Duraković pred premijerom Fikretom plevljakom kazao da «mu se više ne obraća na temu Širokih stijena, jer ga nema čime kupiti». Veći dio ministara stao je na Durakovićevu stranu, svjesni da ako prođe «privatizacija Vlade» mogu očekivati i dalje i veće pritiske.

Iako u Almy Transportu i BBM-u ne žele da reaguju javno prije dobijanja odgovora, saznajemo da obje firme razmatraju podnošenje krivičnih prijava protiv Vlade ZDK i nadležnih ministarstava, pa će priča, kako to obično biva, završiti u sudskim klupama.