Prema podacima Centralne banke BiH, za prvih devet mjeseci ove godine učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima iznosilo je 16,08 odsto, što je za 0,99 odsto više nego za isti period prošle godine.

"Pogoršanje kvaliteta kreditnog portfolija u prethodnim periodima je naročito bilo izraženo u sektoru pravnih lica, dok pogoršanje kvaliteta kreditnog portfolija stanovništvu nije bilo evidentirano", rečeno nam je iz Službe za odnose s javnošću u Centralnoj banci BiH.

Kako navode, značajan udio nekvalitetnih u ukupnim kreditima bankarskog sektora rezultat je slabe ekonomske aktivnosti u BiH.

Dalje se navodi da je u posmatranom periodu izostao i kreditni rast u sektoru privatnih nefinansijskih preduzeća, što je u značajnoj mjeri doprinijelo rastu nekvalitetnih kredita.

"Najznačajniji rast nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima u protekle dvije godine je zabilježen u sektorima proizvodnje, trgovine, građevinarstva i poslovanja nekretninama", rečeno je u Centarlnoj banci, a ističu da BiH ima niži nivo nekvalitetnih kredita od većine zemalja u okruženju.

"Prema podacima kojima raspolažemo za prvih šest mjeseci ove godine, učešće nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima u Hrvatskoj iznosilo je 16,4 odsto, u Sloveniji 15,3 odsto, u Makedoniji 11,3 odsto, u Srbiji 23 odsto, u Crnoj Gori 16,4 odsto, dok je u BiH zabilježeno učešće od 15,12 odsto", naglašeno je u Centralnoj banci.

Prema njihovim riječima, iako relativno visok udio nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditima predstavlja značajnu prijetnju zdravlju bankarskog sistema i finansijskoj stabilnosti u BiH, Centralna banka, prema ostalim indikatorima finansijskog zdravlja bankarskog sistema, ocjenjuje bankarski sistem u BiH kao stabilan.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT rekao je da ovi podaci predstavljaju nastavak višegodišnjeg trenda i da je evidentno da su u otežanim tržišnim uslovima, zbog niske potražnje i uslova poslovanja, privrednici u problemu.

Ipak, on upozorava da brojke možda treba uzeti s rezervom, jer vjeruje da pojedine banke "prepakuju" loše kredite u dobre i kao takve ih pokazuju u svojim bilansima.

"Vjerovatno pojedine banke određeni dio kredita, koji bi po pravilu trebalo da spadaju u ove grupe nenaplativih, na neki način skrivaju i raznim kombinatorikama ih drže u 'A kategoriji', koja oslikava 'dobri tok kredita'", rekao je Grabovac i dodao da zbog tog "prepakivanja" loših kredita u dobre, u Udruženju smatraju da je u određenoj mjeri taj pokazatelj potcijenjen.

"Pojedine banke 'čiste' svoje bilanse i onda izađu na vidjelo ti skriveni, loši krediti. Toga će vjerovatno biti i u narednom periodu", rekao je on i istakao da nove vlade sa svojih strana treba da učine nova ulaganja, da privrednicima makar olakšaju okvir poslovanja uz obezbjeđenje dodatnih i povoljnijih načina finansiranja, jer će se u protivnom ovaj trend nastaviti.