Prema ovoj odluci, za sljedećih pet godina, domaće ponude biće snižene u odnosu na strane. Preferencijalni faktor za ugovore koji se dodjeljuju u 2015. i 2016. godini će iznositi 15 odsto, u 2017. i 2018. godini 10 odsto, a u 2019. godini pet odsto. Dalje se navodi da se iz primjene preferencijalnog tretmana isključuju zemlje potpisnice Dodatka jedan Sporazuma CEFTA 2006: Albanija, Bugarska, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunija, Srbija i Kosovo.

Naime, prema rezultatima regionalnog istraživačkog projekta “Ka efikasnim mehanizmima javnih nabavki u državama (potencijalnim) kandidatima za članstvo u EU”, vrijednost javnih nabavki na godišnjem nivou u BiH iznosi između tri i četiri milijarde KM, što čini 15 odsto bruto domaćeg proizvoda. Zoran Pavlović, ekonomski analitičar, kaže da je ovo sigurno tek prva u nizu legalnih i međunarodno dozvoljenih odluka za podržavanje domaćih proizvoda, odnosno proizvoda s učešćem domaće sirovine preko 50 odsto.

“Mislim da su trenutna ekonomska situacija i protesti poljoprivrednih proizvođača, kao i predizborna obećanja od strane svih političkih subjekata, stvorili obavezu da se u kratkom roku pokrene mehanizam zaštite domaće proizvodnje”, rekao je Pavlović i dodao da će za donošenje šireg spektra odluka za stimulaciju domaćih proizvoda biti potrebno više struke, znanja i vještina, jer je ovo jedna administrativna odluka i dobro je da je donesena.

“Ako imamo mogućnost, naprimjer, korištenja domaćeg običnog bijelog papira za štampanje, nema nikakvih razloga da ne koristimo domaći papir. Čak i ako je malo lošijeg kvaliteta, ipak je domaći”, rekao je on. Iz Udruženja građana “Tender” kažu da pozdravljaju i pohvaljuju donesenu odluku da se zaštititi domaća proizvodnja, kao i da ponuđači iz RS imaju stav da se moraju zaštititi domaći ponuđači u procesu javnih nabavki.

“Samo regulisanje davanja prednosti domaćim proizvodima da se za 15 odsto smanji ponuda je velika stvar, jer će domaća roba biti više zastupljena na tržištu”, rekao je Rajko Kecman iz Udruženja “Tender” i dodao da je u javnim nabavkama u BiH učešće inostranih ponuda otprilike oko 10 odsto i to samo kod nekih velikih i specifičnih radova, ali da više učestvuju domaći ponuđači sa stranom robom. Iz tog razloga, oni su se žalili na izdavanje potvrde o bh. porijeklu robe, jer je dolazilo do slučajeva da ljudi koji ne proizvode određene proizvode u BiH dobiju potvrdu da je roba bh. porijekla.