Senad Džambić vlasnik trgovačkog lanca "Bingo" kazao je da su u dosadašnjoj praksi susretali se s brojnim problemima kada su u pitanju dozvole koje su im potrebne kako bi implementirali projekat izgradnje tržnog centra.
- Mnogobrojni su problemi, od urbanističke saglasnosti, preko građevinske, pa sve do upotrebne dozvole, svaki pojedinačni dokument zahtijeva brojnu prateću dokumentaciju koja mora biti originalna ili ovjerena kopija, a o finansijskim sredstvima da ne govorim. U okviru svih postupaka za prikupljanje dokumentacije izloženi smo visokim troškovima taksi i naknada. Kompletan postupak je uglavnom jako dug i skup – kazao je Džambić. Prema njegovim riječima, ono što se svakako treba uraditi kako bi se pravnim licima olakšale ove procedure jeste skraćenje rokova za izdavanje dokumenata, kao i smanjenje taksi i naknada.
- Iako imamo dugogodišnje iskustvo u ovoj branši, ponekad se razočaramo koliko sve traje – dodao je Džambić. Dženana Hodžić, direktorica sektora za građevinarstvo Privredne komore FBiH kazala je da administrativni servis u ukupnom makroekonomskom ambijentu naše zemlje zahtijeva transformaciju i usklađivanje sa standardima EU, ne samo zbog stranih, nego i domaćih investicija.
-Sve češće se javlja pojava da nam je jednostavnije registrirati preduzeće u drugoj zemlji ili drugom entitetu, pa se na domaćem tržištu pojaviti kao "strana firma". Licence o građenju su jedan od problema s kojim se posebno susreću građevinari FBiH – kazala je Hodžić. Ona je istakla da ako ovu problematiku sagledamo na nivou države, već nailazimo na apsurdne i neracionalne razlike u dobijanju licenci za građenje u FBiH i RS. Naime, građevinari s područja FBiH, koji posjeduju licencu za građenje u Federaciji, da bi konkurisali na posao u drugom entitetu moraju imati registrovanu firmu na tom području i upošljavati lokalnu radnu snagu da bi stekli uvjete za dobijanje licence.
- Sve to, uz dodatne uvjete, potrebno je za sticanje licence. Dakle, govorimo o istoj državi i inferiornom položaju građevinara FBiH, što direktno ugrožava njihovu konkurentnost i na domaćem, a kamoli stranom tržištu – kazala je Hodžić. Prema njenim riječima, brži, jednostavniji, pa i povoljniji administrativni servis je imperativ unapređenja ulaganja u investicije u BiH.
- Praktično, različita su iskustva građevinara i od općine do općine, a kamoli kantona, kada je u pitanju dobijanje građevinskih dozvola i ostale prateće dokumentacije za gradnju. Uglavnom, iskustva u procesu dobijanja dokumentacije za građenje u većim općinama su bolja, što može biti povezano i s češćim susretanjima s ovom problematikom i uhodanim modelom rada, pravilama...- kazala je naša sagovornica. Specifičnost objekta i vrsta zemljišta, navela je, također, kao faktore koji doprinose efikasnosti dobijanja dozvola.
-Ako imamo zemljište koje se treba pretvoriti iz poljoprivrednog u građevinsko, onda to zna potrajati i po nekoliko mjeseci. Međutim, i tu se dešavaju i stvaraju okolnosti gdje se zemljište A zone tretira kao poljoprivredno, a kada je u pitanju plaćanje nameta i njihova visina, onda se to lokacijski obračuna kao A zona. Za građevinare je to i skupa i nefikasna administrativna okolnost, kao i za sve poslovne investitore – objasnila je Hodžić. Sektor građevinarstva Privredne komore FBiH želi usmjeriti pažnju na aktivnosti unapređenja administrativnog servisa u BiH, ističući da je neophodno prepoznati značaj podobnosti pojedinih područja u BiH, lokaliteta, uskladiti planske investicije sa ovim faktorom i podsticati iste na tim područjima.
-U tom kontekstu smatramo da je potrebno pogledati samo način kako to rade zemlje regiona. Makedonija, mislimo da je lider u efikasnom administrativnom servisu, zatim Mađarska, Rumunija. Proširimo li se dalje kroz EU, možemo istaći primjer Njemačke gdje Vam je za registraciju predstavništva firme potrebno sat vremena i 50 eura. Poruka je dakle, što prije krenemo u transformaciju i prilagođavanje i u ovom segmentu, bit će nam jednostavnije prihvatiti promjene koje nas kroz pripreme za ulazak u EU ionako čekaju, a ujedno imat ćemo prilike da blagovremeno djelujemo i koristimo šanse, koje trenutno propuštamo – dodala je Hodžić. U našoj zemlji ima toliko neiskorištenog zemljišta, koje treba učiniti ili obradivim i građevinskim, od koga treba napraviti izvore finansiranja i koje može smanji procenat nezaposlenosti. Intresnim ulagačima takvo zemljište treba učiniti dostupnim bez nameta, pa kada se stvore uslovi da su ljudi uposleni i primaju plate, onda bi sistem imao prilike naći finansijski efekat. Načelnik Općine Stari Grad Ibrahim Hadžibajrić smatra da je problem u izdavanju urbanističkih dozvola. To je, kaže, recidiv iz prošlog sistema.
-Urbanističke dozvole su nepotrebne I treba ih ukinuti. Ako imamo regulacione planove onda treba biti dovoljno izdvanje građevinske dozvole u kojoj se navode potrebni urbanističko-tehnički uslovi. Time ste odmah skratili proceduru za 15 dana, a samim time ste onemogužili i divlju gradnju. Praksa nas uči da ljudi kada dobiju urbanističku dozvolu odmah u krenu u izgradnju objekta, a to nije dozvola za građenje, već je prethodnica izdavanja građevinske dozvole – pojasnio je Hadžibajrić. Također, smatra da je potrebna i izmjena zakonskih propisa, dodajući da je sada situacija takva da se nekome ko gradi dovzoljeno da mu se u postupak uključi komšija iz neke treće ulice. Takvih primjera, kaže on, ima masovno da se ljudi često pokušavaju osporiti gradnje svojih komšija koje im uopće ne smetaju.
-To je čista ljubomora i zavist, ali to nam pravi probleme. Ako je regulacionim planom dozvoljena gradnja i ako institucija izda odobrenje za građenje onda u tom slučaju to odobrenje kao nije odstupio od gabarita onda tu nema ko pravo da se žali. Ali sve su to stvari koji se u zakonu trebaju promijeniti – kazao je Hadžibajrić. Načelnik Odjela za prostorno uređenje, saobraćaj i stambeno-komunalne poslove Istočnog Sarajeva Nebojša Džebo kazao je da grad nema statutarnih nadležnosti oko izdavanja urbanističkih, građevinskih i upotrebnih dozvola.
- Najviše problema oko izgradnje objekta i investiranja u sektoru građevine dolazi zbog neusaglašenosti zahtjeva investitora sa planskom dokumentacijom lokalnih zajednica i nerješenih imovinsko pravnih odnosa oko placeva – lokacija na koje investitor želi investirati – kazao je Džebo.
