Prve dvije godine od uvođenja posebne akcize pad potrošnje cigareta, mjeren brojem izdatih akciznih markica, smanjivao se po stopi od 4,5 posto godišnje, a lani kulminirao drastičnim padom od 20,6 posto. Ekonomisti navode da rast maloprodajnih cijena u naredne tri godine više nije bio dovoljan da kompenzira snažan pad potrošnje cigareta. Tako je u 2012., iako su maloprodajne cijene cigareta u prosjeku povećane za 15 posto, tržište cigareta poraslo za samo 1,1 posto. Dramatičan pad potrošnje cigareta u 2013. je prvi put doveo i do smanjenja vrijednosti tržišta cigareta za čak 11 posto u odnosu na 2012., odnosno ispod nivoa iz 2010.godine.
Stanje na regularnom tržištu cigareta najbolje ilustrira udio cijene prije oporezivanja, koja sadrži cijenu koštanja (troškove) i maržu/dobit kompanija koje se bave ovim biznisom. Tako je bruto zarada duhanskih kompanija od 2008. smanjena za 50 posto ili za 200 miliona KM. Uvoz i promet ostalih duhanskih prerađevina, pogotovo rezanog duhana, je do prije tri godine bio zanemariv u odnosu na promet cigareta. Međutim, u 2012. uvoz duhana za maloprodaju je povećan šest i po puta u odnosu na 2011. Trend snažnog povećanja uvoza duhana je nastavljen i u 2013., kada je uvoz duhana iz 2012. udvostručen. Navedeni trendovi se mogu ilustrirati i brojem izdatih akciznih markica na ostale duhanske prerađevine u 2013.
U odnosu na 2012. izdato je 282 posto više akciznih markica, s tim da je povećanje kod domaćih duhanskih prerađevina čak 589 posto, a uvoznih 189 posto. Ekonomisti UIOBiH su naveli da je u odnosu na 2012. promijenjena i atruktura duhanskih prerađevina u korist domaćih duhanskih prerađevina. Udio domaćih duhanskih prerađevina, mjereno brojem markica, je porastao sa 22,3 posto na 40,3 posto, dok je udio u tržišnoj vrijednosti ostalih duhanskih prerađevina povećan s 25,9 posto na 54,4 posto. S obzirom na značajan pad uvoza neprerađenog duhana u 2013. navedeni trendovi ukazuju na zaokret domaće duhanske industrije prema proizvodnji rezanog duhana za maloprodaju, koji, u konačnici, donosi nižu dodanu vrijednost i manju dobit.