Zapravo, po prijedlogu zakona kojeg je jučer prihvatila njemačka vlada, njemački vozači će od 2016. morati plaćati "doprinos za infrastrukturu" za korištenje svih 40.000 kilometara državnih cesta i za oko 13.000 kilometara autocesta po Njemačkoj. Stranci, odnosno oni koji ne plaćaju porez na motorna vozila u ovoj zemlji, će cestarinu plaćati samo za korištenje autocesta.
To je samo jedna od niza izmjena prvobitnog plana ministra prometa Alexandera Dobrinta nakon što su se brojne općine i pokrajine s ruba zemlje uplašile ozbiljnog pada prihoda iz malograničnog prometa. Drugim riječima, stranci će svojim automobilima Njemačkom i dalje moći putovati besplatno - ako ne voze po autocesti.
Ali dodataka i izmjena će vjerojatno biti još, obzirom da nije još poznato ni koliko će strance koštati "vinjeta" za Njemačku. Naime, u prijedlogu Vlade se za njemačke vlasnike osobnih vozila predviđa različita cijena cestarine, ovisno o zapremini motora i ekološkoj podnošljivosti automobila. To pak znači da će Nijemce taj doprinos koštati od 24 do 130 eura godišnje. Obzirom na pravila Evropske unije, teško da će biti moguće da će "stranci" morati plaćati više.
Ministar Dobrindt je tek izjavio kako "s cijenama za kratkotrajne i godišnje vinjete za strana vozila ležimo otprilike kao i kod susjednih zemalja", makar nije precizirao iznose. Kako uopće tehnički riješiti taj spektar cijena za vlasnike stranih vozila, a da sve to bude koliko-toliko jasno i pregledno, to još ostaje otvoreno.
Isto tako, u prijedlogu vlade je ostala temeljna ideja ovog ministra prometa iz bavarskih kršćanskih demokrata (CSU) po kojem bi cestarinu "plaćali stranci", a vlasnicima vozila registriranim u Njemačkoj bi se taj iznos odbijao od poreza na motorna vozila kojeg ionako plaćaju. Drugim riječima, njemački vozači ne bi trebali plaćati više nego što sad plaćaju.
Za svaki slučaj vlada kancelarke Merkel ovaj propis o cestarinama želi utemeljiti u dva zakonska teksta, u novom zakonu o cestarinama i u promjeni zakona o porezu na motorna vozila. Time se želi razuvjeriti one građane koji strahuju da će ova ili neka druga njemačka vlada jednog lijepog dana "zaboraviti" da je obećala građanima kako ih cestarina uopće neće "udariti po džepu".
Po prijedlogu ovog zakona, popis vozila koja će u Njemačkoj biti izuzeta od plaćanja cestarina je vrlo kratak: to su električni automobili, vozila hitne pomoći i vozila tehničke pomoći u slučaju katastrofe. Iznimno, i invalidne osobe će biti izuzete od plaćanja ovog "doprinosa za infrastrukturu".
Prema kalkulacijama ministra prometa, Njemačka bi ovim cestarinama trebala ubirati oko 500 milijuna eura dodatnih prihoda godišnje. Automobilski klub ADAC pak procjenjuje kako će prihodi biti mnogo niži obzirom na troškove prodajnih mjesta i nadzora prijestupnika. Gotovo svi kritičari se slažu kako je i dalje vrlo upitno da li će taj novac onda konačno i teći onamo gdje bi trebao - u održavanje cestovne mreže u Njemačkoj ili će opet odlaziti ko zna gdje.
Naravno, ovaj zakon o cestarinama treba još proći čitavu demokratsku proceduru, dakle treba ga usvojiti i donji i gornji dom njemačkog parlamenta.
Usprkos tome što je to prijedlog velike koalicije, može se očekivati veoma burna rasprava već u Bundestagu jer je i Evropska komisija već nekoliko puta upozorila Berlin kako neće prihvatiti posebna pravila "samo za Nijemce". Onda još čeka i dozvola Bundesrata gdje je i politička situacija nešto drugačija. Naime, u mnogim pokrajinama je i stranka Zelenih u vladi ili čak na čelu pokrajine - a ta stranka ima čitav niz zamjerki ovoj ideji cestarina ministra bavarskih kršćanskih demokrata.
Zakon bi trebao stupiti na snagu 2016., ali po svemu sudeći još predstoje vrlo žučne političke rasprave o cijeni vožnje po njemačkim autocestama, prenosi zagrebački Večernji list.