Sankcije koje je predložio Sekretarijat podrazumijevaju obustavu financijske podrške određenim energetskim projektima. U Sekretarijatu se nadaju da će takve sankcije biti efikasnije od bilo kakve političke sankcije (kao što je oduzimanje prava glasa Bosni i Hercegovini u institucijama Energetske zajednice) i da će služiti kao efikasan poticaj za rješavanje trajnog stanja nepridržavanja ove zemlje. Štoviše, one su u skladu sa odlukom EU-a da djelimično suspendira IPA fondove prošle godine.

A iz Energetske zajednice poručuju: Nedostatak dosljednog zakonskog i regulatornog okvira nastavlja sprječavati efikasno funkcioniranje tržišta, snažno odbija investitore i ozbiljno šteti potrošačima. To je simptomatično za zemlju koja, nažalost, sve više zaostaje za drugim stranama u Energetskoj zajednici kad je riječ o provedbi legislative EU-a. A kao i obično, BiH ne želi govoriti jednim glasom, zato su svaki od entiteta donijeli svoje zakone.

"Smatram da je Energetska zajednica potpuno u pravu kad inisistira da to bude državni zakon zbog same strukture tržišta, postojeće infrastrukture. Nema nikakve logike da na tržištu BiH postoje dva zakona", kaže Slaviša Šućur, predsjedavajući Komisije za energetiku, rudarstvo i industriju Predstavničkog doma Parlamenta FBiH. Neodgovornost vlasti dovela je u pitanje ulaganja, ali i sigurnost opskrbe energijom.

"Mi ostajemo bez nekih sredstava koja su bila razvojna pomoć energetskom sektoru BiH, a zbog velikog zaostajanja na formiranju slobodnog tržišta električne energije prijeti opasnost da nećemo moći izvoziti tu električnu energiju", upozorava Aleksandar Knežević, ekspert za izvore obnovljive energije. U Elektroprijenosu BiH kažu da, iako su projekti izgradnje 400 kV električnih vodova od općeg značaja za cijelu Europsku energetsku zajednicu, njihov izostanak ne bi ugrozio funkcioniranje elektroenergetskog sistema u BiH.

"Neizgradnja tih dalekovoda ne bi imala nikakvih posljedica za elektroenergetski sistem BiH, jer to je ono što je planirano u dugoročnom 10-godišnjem planu. To je od većeg značaja za susjedne zemlje. Ali čim vas netko izopćava i skreće pažnju na vas - trebate se preispitati. Mi smo dužni da pratimo politiku Elektroenergetske zajednice", naglašava Alaudin Alihodžić, izvršni direktor za planiranje i investicije Elektroprijenosa BiH.

Međutim, izostanak novca za izgradnju kombinirane toplane i elektrane KTG sigurno će osjetiti Zeničani. Projekat vrijedan 400 miliona eura trebao je osigurati pouzdan izvor toplotne energije za sistem daljinskog grijanja u Zenici. Ako do sankcija zaista i dođe, građani će još dugo brinuti hoće li u najhladnijim mjesecima ostati bez grijanja, ali i zbog zagađenja zraka.