Lider SBB-a istakao je da to nije na štetu nikoga ko misli drugačije, pa i onih koji se izjašnjavaju kao Bosanci, ali je u interesu bošnjačkog političkog faktora, koji zajedno sa Srbima, Hrvatima i ostalima, predstavlja temelj države BiH. Radončić je pozvao Bošnjake da se izjasne da je njihov maternji jezik bosanski, a vjera islam. On je podsjetio prisutne da je 1993. godine u opkoljenom Sarajevu osnovao "Bošnjački avaz" i da se za tu ideju bori već tri decenije, te stoga s ponosom i SBB danas može promovirati isto.

Poslije Radončića, prisutnima se obratio akademik prof. dr. Muhamed Filipović. Ugledni akademik, kao i Radončić, tokom govora prekidan aplauzima prisutnih, praktično je održao historijski čas o tome ko su, zaista, Bošnjaci, kako su velikodržavni centri najprije nekada iz Austro-Ugarske, Zagreba i Beograda, Kraljevine Jugoslavije i komunističke SFRJ, a onda tokom agresije na BiH od 1992. do 1995., htjeli poništiti to ime. Prof. dr. Filipović govorio je i o neophodnosti da Bošnjaci razlikuju svoje nacionalno ime od onoga Bosanac, koje predstavlja teritorijalnu odrednicu.